Suša obrala dio roda; Sistemi navodnjavanja spasili usjeve na lokalitetima gdje su izgrađeni /VIDEO/

Nakon rekordno rodne prošle godine, najrasprostranjenija ratarska kultura, kukuruz, prošla je ove godine brojna iskušenja. Sjetva je usljed hladnog proljeća počela nešto kasnije, a u momentima kada je kukuruzu trebalo padavina da bi rastao i razvijao se nastupila je ekstremna suša, s kojom se ova kultura teško bori.

Ostala je nižeg porasta ali i nerazvijenog korjenovog sistema. Na mnogim parcelama vegetacija je zaustavljena, a na području Semberije stanje kukuruza šaroliko ocjena je struke, krenuvši od usjeva koji su pretrpjeli velika oštećenja, do onih koja su još u dobrom stanju.

Lošija struktura zemljišta ove je godine izgubila bitku sa sušom, na područjima neposredno uz semberske rijeke kukuruz aktuelnim stanjem poljoprivrednicima obećava solidne prinose.

Suša je znatno uticala na usjeve,naročito na kukuruz ali će se njen tačan uticaj i obim moći vidjeti tek na jesen, ocijenio je resorni ministar Boris Pašalić.

Zalivni sistemi su ove godine na područjima gdje su instalisani dokazali sve prednosti. Sačuvali su biljke na njivama, osigurali dobar potencijal rodnosti pa s pravom poljoprivrednici u Semberiji koji su vodu iz zalivnih sistema koristili očekuju rekordne prinose. Kukuruz je svakodnevno zaljevao i Predrag Arsenović, pa uz mukotrpan angažman u vrelim danima i noćima, za prinose sada ne brine.

Imali smo sreću da je sistem prošao kraj naših atara, pa ko je bio u mogućnosti taj je i zaljevao, kaže Predrag.

Sa ove njive Predrag će kukuruz brati u klipu za mjesec i po dana, a kako potvrđuje sama slika, imaće šta i obrati.

Ovom usjevu procjenjuje vode više neće trebati pa su sistemi u funkciji na onom koji je postrnu sijao po ječmu.

Predragu je kaže prioritet da kukuruza ima za potrebe svoje farme jer drži krmače prasilje. Još nije potrošio ali ni prodao bez obzira što drži jaku cijenu ni onaj uskladišten prošle godine.

Novoizgrađeni sistemi navodnjavanja u Batkoviću zahvatili su i oko četiri hektara zemlje koju obrađuje Predrag Nikolić. Na tom je potezu u ovoj ekstremno sušnoj godini navodnjavao povrće i kukuruz i stanje je dobro.

Stanjem kukuruza koji je navodnjavao je kaže zadovoljan, bilo bi i bolje dodaje da su sistemi bili u funkciji i dvadesetak dana ranije.

Na parcelama koje nije navodnjavao prinosi kukuruza će biti kaže Predrag oko 600 kilograma, sa ovih koje je navodnjavao trebalo bi da bude oko 12 tona po hektaru. Značiće to za potrebe stočarske farme, ni Predrag Nikolić kukuruz kaže nikad ne prodaje.

Svaka njiva koju su vodom okrijepili zalivni sistemi priča je za sebe, dok stasavaju i ponosno se zelene usjevi kukuruza iz postrne sjetve, raskošna lucerka farmerima obećava i peti otkos ove godine. A ovo je samo još jedna od prednosti ovogodišnjeg navodnjavanja.

Korištenje sistema ove godine besplatno, i kada dođe vrijeme da će korištenje trebati platiti neće to biti skupo koliko je korisno, stava su semberski poljoprivrednici.  

Povrće Predrag gaji u etapama, sve osluškujući tržište pa je i plasman sigurniji. Sistemi su dobro došli i povrću, a s obzirom na godinu suše izvijesno je da će se to odraziti i na skok cijena kupusa i karfiola. Lubenica ipak ove godine sa cijenom nije dobro prošla. Kako bi se poljoprivreda pa i selo održali važnu će ulogu u buduće baš zbog čestih klimatskih promjena igrati zalivni sistemi.

Prema informacijama Ministarstva, Vlada je u posljednjih osam godina u sisteme navodnjavanja uložila 42,5 miliona maraka, te podigla sisteme na sedam hiljada hektara. Ulagalo je i resorno ministarstvo kroz podsticaje dodatnih osam miliona maraka.

Najviše površina pod navodnjavanjem ima u Srpskoj Bijeljina, ukupno 1.966 hektara. U Novom Selu sistemi su izgrađeni na 622 hektara, u Donjem Crnjelovu na 510 hektara, a u Batkoviću na 834 hektara.

U planu je nastavak investicionog ciklusa u sisteme navodnjavanja širom Srpske na površini od još 2.640 hektara. Predviđeno je da budu izgrađeni u Potkozarju, Srebrenici, Kozarskoj Dubici, Aleksandrovcu kod Laktaša, na Borikama kod Rogatice u Berkovićima, Nevesinju, te na 500 hektara na području Kojčinovca u Bijeljini.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *