Stanimir Knežević je u pčelarstvu gotovo pet decenija. Danas posjeduje više od 200 košnica. Prošla godina bila je kaže za pčelarstvo jedna od najlošijih koju je zapamtio, ali dodaje da u ovom poslu ne treba posustati, uprkos brojnim iskušenjima.
Iskustvo ga je poučilo da selidba pčela daje rezultate jer “med na točkovima rodi”. Praktikuje kaže da u sezoni medobranja svoje košnice iz Semberije pokrene ka ravnoj Romaniji.
Napominju pčelari da je uloga pčela veoma važna u kompletnom sistemu poljoprivrede, pa da toga svi u lancu moraju više voditi računa i brinuti o zdravlju i očuvanju pčelinjih zajednica.
Kako unaprijediti pčelarstvo i odobrovoljiti više mladih ljudi da se posvete ovoj grani poljoprivrede, bilo je jedno od pitanja kojim su se bavili okupljeni na godišnjoj skupštini Udruženja pčelara Bijeljina. Saglasni su u ocjeni da su pčelarstvu potrebni jači podsticaji.
Pčelarstvo se lako zavoli, kažu okupljeni na godišnjoj Skupštini ovog udruženja, pa ne iznenađuje podatak, da je među njima sve više mladih ljudi koji su se prihvatili pčelarstva. Da bi ih bilo i više računaju ubuduće na jaču podsticajnu podršku kako sa republičkog tako i sa lokalnog nivoa.
Ni jedan početak, pa tako ni prvi korak u pčelarstvu nije lak. Treba kažu iskusni u ovom poslu imati jaku volju i želju i početi pčelariti sa desetak košnica, nikako sa jednom ili dvije pčelinje zajednice.
Udruženje pčelara Bijeljina osnovano je prije tri godine, oko sebe je do danas okupilo više od 200 pčelara sa područja Semberije i Majevice koji pčelare sa oko 8.000 košnica. Uporno su radili na unapređenju posla kojim se bave, pa osim glavnog pčelinjeg proizvoda – meda, iz domaćih pčelinjaka izlaze i drugi pčelinji proizvodi.
Da je tako, potvrđuje i Jovan Ivanović . On proizvodi i rojeve, pa se i u tom poslu može kaže do neke računice. Ljubav prema pčelarstvu je i kod njega jača od svega, pa optimistično potvrđuje da je rad sa pčelama najbolja aktivnost u očuvanju zdravlja.
Ulagali su pčelari sredstva, znanje i rad kako bi pčele sigurno prezimile i da bi društva u dobroj kondiciji dočekala ovogodišnju sezonu medobranja.
S obzirom na klimatske promjene, prate i pčelare u poslu kojim se bave brojna iskušenja, a sa njima i potrošače, koji se sve češće pitaju kako usljed nestašice meda do onog domaćeg i pravog. Pčelari kažu, pravi med bi trebalo da bude daleko skuplji nego što se trenutno prodaje, ipak standard potrošača diktira i cijenu.
Pratile su pčele i pčelare tri loše sezone kada je o prinosima meda riječ. Ove ih godine ne napušta nada da će priroda biti naklonjena pčelama i da će glavna bagremova paša donijeti bolji rezultat u pčelinjake.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com