Dobrovoljna penzija najisplativije nagrađivanje zaposlenih

Da je broj onih koji su prepoznali prednosti dobrovoljnog penzijskog osiguranja u stalnom porastu u BiH potvrđuju i podaci Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda (EPF), koji je u posljednjih godinu dana isplatio više od 600 članova, a najveća isplata iznosila je čak 5.000 maraka.

Povodom četvrte godišnjice od prve uplate dobrovoljnog penzijskog osiguranja, direktorka EPF-a Gordana Drobnjak kazala je za “Glas Srpske” da se broj članova iz godine u godinu povećava, ali i iznos penzije.

– Najveća isplata je bila blizu 5.000 KM, a najmanja oko 20 KM, jer nemaju svi isti vremenski horizont za štednju. U skladu sa ispunjavanjem uslova za pojedinačno povlačenje sredstava, kao i povećanjem broja članova fonda, u budućnosti će se broj isplata povećavati – kazala je Drobnjakova.

Prema njenim riječima, EPF trenutno broji oko 34.000 članova, od kojih putem poslodavca štedi njih 99,78 odsto, a najveći rast učlanjenja bio je prošle godine.

– To se desilo 2020. godine sprovođenjem Penzijskog plana Vlade RS, kada su zaposleni na neodređeno vrijeme i čija se plata finansira direktno iz budžeta stekli status člana EPF-a, odnosno prvim uplatama u EPF – rekla je Drobnjak. Da raste svijest o potrebi štednje, kao i o povećanju nagrađivanja i podrške zaposlenih, pokazuje i konstantno povećanje broja poslodavaca koji organizuju penzijske planove.

– Poslodavcima je organizovanje penzijskog plana najjeftiniji zakonski način nagrađivanja zaposlenih, jer nemaju dodatnih troškova za ovo posebno lično primanje radnika, osim onog koji samostalno odrede da će uplaćivati svojim radnicima, do 100 KM mjesečno – kazala je Drobnjakova.

Kako je istakla, imali su slučajeve da isplate i članove fonda koji su imali samo jednu uplatu u EPF, a koji su otišli u starosnu penziju i prestali da budu zaposleni kod poslodavca koji im je vršio uplate.

Prema riječima Drobnjakove, poslodavci uplaćuju za radnika dobrovoljni penzijski doprinos u skladu sa penzijskim planom koji organizuju za svoju instituciju. Tada pravično i objektivno odrede ko može da dobija uplatu i kolika će ona biti.

– Ovo nije povezano sa redovnim doprinosima koji se moraju uplaćivati, već predstavlja dodatnu investiciju poslodavca u radnika, koji može da štedi i samostalno tako što će jedan dio bruto plate preusmjeriti na svoj račun – istakla je Drobnjakova.

Prema podacima EPF-a, veći je i broj poslodavaca iz privatnog sektora koji su organizovali penzijske planove, ali je broj članova manji u odnosu na javni sektor. Drobnjakova je dodala da je izvjesno da se poslodavci iz privatnog sektora sve više odlučuju na takvu vrstu motivacije zaposlenih.

Olakšice

Prema riječima Gordane Drobnjak, uplate u EPF-u su oslobođene plaćanja poreza do iznosa od 1.200 KM godišnje.

– Ako bi radnik samostalno, bez uplata poslodavca, štedio u EPF-u maksimalan iznos poreske olakšice (100 KM), njemu bi neto plata bila manja za 60,40 KM, jer bi dobio poreze i doprinose na ovaj iznos neto plate – pojasnila je Drobnjakova.

(Glas Srpske)

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *