Prevencija najvažnija za dijabetes – Radionice u Bijeljini o kontroli bolesti

Na području Bijeljine, Ugljevika, Lopara, Pelagićeva i Donjeg Žabara registrovano je oko 10.000 dijabetičara, od čega je 2.400 na insulinskoj terapiji. Ova hronična bolest zahtijeva doživotnu medicinsku brigu, samokontrolu i stalnu edukaciju pacijenata da bi se držala pod kontrolom i spriječile komplikacije.

U 50 odsto slučajeva dijabetes tipa dva otkriva se već kad postoji hronično oboljenje, zbog čega se stalno apeluje na preventivne preglede.

Ivana Nikolić već 15 godina živi sa dijabetesom, koji joj je dijagnostikovan kao 19-ogodišnjakinji. Od tada pazi na ishranu i redovno uzima insulin. Naučila je da živi sa ovom bolešću.

– Pridržavam se savjeta ljekara i tako praktično bolest držim pod kontrolom. Problem nam predstavlja nedostatak trakica za mjerenje šećera – kaže Ivana.

Simptomi

Simptomi dijabetesa su pojačana žeđ, glad, mokrenje, mršavljenje, malaksalost, smetnje sa vidom, trnjenje ruku, nogu, a često je i bez ikakvih simptoma.

Gordana Bojanić nije imala uobičajene simptome. Dijabetes je otkrila slučajno prije 12 godina. Redovne kontrole i edukacija su najvažniji, kaže, u borbi protiv šećerne bolesti. Zadovoljna je postignutim.

– Uzimam terapiju. Ne odričem se baš svega, ali pazim šta jedem. Ako pretjeram i pojedem ono što ne bih smjela, odmah idem u šetnju. Vozim i sobni bicikl svaki dan. Ne treba imati strah od ove bolesti. S njom se živi – kaže ona.

Sa nastankom dijabetesa usko su povezani fizička neaktivnost, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, genetska predispozicija i godine starosti. Pravilna ishrana, svakodnevna 30-ominutna šetnja, prestanak pušenja i konzumiranje alkohola mogu smanjiti rizik na 35 odsto. Sa dijabetesom se može dobro i dugo živjeti, uz poštovanje preporuka.

Epidemija gojaznosti prati epidemiju dijabetesa i glavni je faktor rizika, a neadekvatno ili dugo neliječen dijabetes dovodi do komplikacija, upozoravaju ljekari.

Moguće posljedice

Ova bolest je vodeći uzročnik moždanog, srčanog udara, sljepila, zatajenja bubrega, pa i amputacije ekstremiteta, te se ne smije potcjenjivati.

Najvažnije je, kažu stručnjaci, mjeriti šećer i čim se postavi dijagnoza početi sa liječenjem.

Ako je nivo šećera u krvi iznad 6.1, to je već znak poremećaja metabolizma ugljenih hidrata, možda čak i dijabetesa, i neophodna je dodatna dijagnostika.

S ciljem prepoznavanja i sprečavanja ove bolesti, kao i mogućih komplikacija, za pacijente su organizovane edukacije u malim grupama, ali i pojedinačno, a Dom zdravlja u saradnji sa Udruženjem dijabetičatra “Diabeta” organizuje i predavanja.

Oboljelih od dijabetesa – epidemije 21. vijeka, sve je više. U RS je registrovano je 62.800 oboljelih od šećerne bolesti, ali ih je prema procjenama 80.000.

Samokontrola i njega tijela

Predsjednica Udruženja dijabetičara „Diabeta“ i odgovorna sestra i edukator Doma zdravlja Bijeljina Sandra Milošević podsjeća da su u posljednje dvije godine organizovali 19 grupnih predavanja, kojima je obuhvaćeno 800 pacijenata.

– Mnogo važno je da se pacijenti upoznaju s tim kakva je ovo bolest, da spriječe akutne komplikacije, da reaguju na pravi način. Da nauče kako da drže pod kontrolom vrijednosti šećera u krvi, da nauče šta je samokontrola i kako da njeguju stopala i ostale dijelove tijela – istakla je Miloševićeva.

(SrpskaInfo)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *