Štetni organizmi prijetnja čovječanstvu – “Zdravlje bilja za zdravlje ljudi” /VIDEO/

S ciljem da se podigne globalna svijest o važnosti zaštite zdravlja bilja u cilju smanjenja gladi i siromaštva, te zaštite životne sredine, 2020. godina je proglašena godinom zdravlja bilja.

Biljke su izvor kiseonika koji udišemo i većine hrane koju jedemo, ali često ne razmišljamo o očuvanju njihovog zdravlja jer neodgovoran odnos prema bilju može dovesti do pogubnih posljedica. FAO procjenjuje da se godišnje do 40 odsto usjeva izgubi zbog štetočina i bolesti biljaka.

Ovi gubici direktno ostavljaju milione ljudi bez dovoljno hrane i ozbiljno štete poljoprivredi koja je glavni izvor prihoda u ruralnim sredinama.

„Zdravlje bilja je sve više ugroženo. Biljne bolesti i štetočine se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mestima gde pre nisu bili viđeni. Tome su doprinele klimatske promene, ali i ljudske aktivnosti poput međunarodne trgovine i transporta, koje su omogućile i nehotično prenošenje štetočina i bolesti u nova staništa.

U referentnim laboratorijama Instituta u Banjaluci vrše se značajna ispitivanja, čiji rezultati utiču i na dalji tok postupaka u poljoprivrednoj proizvodnji.

U ovom momentu akcenat se stavlja na ispitivanje kvaliteta sjemenskog repromaterijala, odnosno sjemena, koje je znalo se desiti, na njivama znalo izdati proizvođače, kada ne bi došlo do očekivanog klijanja i nicanja.

Nadležne organe i službe za zaštitu bilja i druge relevantne institucije treba osnažiti i obezbijediti im odgovarajuće ljudske i finansijske resurse, stav je struke. Takođe potrebno je uložiti više u istraživanja i dostignuća vezana za zdravlje bilja, kao i u inovativne prakse i tehnologije i pojačati sisteme praćenja i ranog upozoravanja radi zaštite zdravlja bilja.

Ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnom nivou, utiče na produktivnost i biološku raznovrsnost šuma i divlju floru. Najčešće, glavni uzrok svemu je čovjek. Zaštita bilja od štetnih organizama i biljnih bolesti uvijek je isplativija od obuzdavanja, iskorjenjivanja ili, u najgorem slučaju, saniranja posljedica nekontroliranog uticaja štetnih organizama, poručuju stručnjaci.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *