Stotinak povrtara u Semberiji zasijalo je krompir na oko 1.350 dunuma. Mada kišno proljeće i izuzetno sušno ljeto nisu pogodovali proizvodnji industrijskog i konzumnog krompira, zahvaljujući primjeni agrotehničkih mjera, prinosi su zadovoljavajući.
Unaprijed ugovoren plasman i dobra cijena razlozi su zbog kojih se površine pod ovom kulturom povećavaju iz godine u godinu.
Na janjarskim oranicama posađene su dvije sorte krompira, “lejdi rozeta” i “opal”.
Za poljoprivredne proizvođače koji su zavisili od kvantaške pijace i bili izloženi ucjenama nakupaca, organizovana proizvodnja i zagarantovan otkup podsticaj su da proizvode industrijski krompir.
Ukupan rod predaće fabrikama sušenog povrća u Janji i pomfrita u Srebrenici.
Alija Velagić zasijao je krompirom 40 dunuma. Proizvodnju je bilo teško održati ali, kako kaže, isplati se.
– Bar pet puta sam prskao ove godine, a jedno prskanje ne može da se obavi bez 500-600 maraka. Ali, da to nisam radio, ne bih imao ni roda. Lani smo imali četiri, pa čak i četiri i po tone po hektaru. Proizveli smo dva vagona i 45 metara krompira. Ove godine biće od tri do tri i po tone po hektaru, ali opet smo zadovoljni. Obezbijeđen nam je plasman, tako da ne brinemo. A bilo je godina kada smo krompir samo zaoravali, nije bilo računice ni da ga vadimo – kaže ovaj povrtar.
Zemljoradnička zadruga “Agrofarmer” pratila je kompletnu proizvodnju, od sadnje do predaje prerađivaču, uz stručni nadzor.
Uloženi novac biće odbijen kroz predati krompir, kaže direktor zadruge Mujo Bogaljević.
– Ugovor smo sklopili sa 110 proizvođača. Proizvodnja je skupa, ulaganja su velika, pa je naša pomoć u repromaterijalu značajna podrška povrtarima. To što smo mi uložili biće odbijeno prilikom predaje krompira. Imamo rekordne proizvođače koji su proizveli i po pet tona po dunumu, ali imamo i one sa 1.000 – 1.200 kg po dunumu. Prosjek će biti dobar, ali imaćemo kooperante koji neće moći da pokriju troškove proizvodnje – naglašava Bogaljević.
Vremenski uslovi nisu pogodavali proizvodnji krompira, što se odrazilo i na zdravstveno stanje biljaka.
– Na 40 stepeni ni jedna biljka ne može normalno funkcionisati, još kada dobije velike količine vode, to pogoduje razvoju bolesti. Ove godine plamenjača je bila najveći problem, a što se tiče insekata, krompirova zlatica i žičnjak. A dodatna zaštita stvara i dodatne troškove proizvođačima – kaže agronom Gorana Kojić.
Povrće u Srpskoj zasijano na 17.600 hektara
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, povrće je u Srpskoj zasijano na oko 17.600 hektara, od čega je krompir najzastupljenija kultura na oko 10.500 hektara. I ove godine, kao i prethodnih, proizvođači povrća računaju na premije za proizvedeno i predato povrće, od resornog ministarstva do osam feninga i Gradske uprave Bijeljina dva feninga po kilogramu krompira. Prerađivači otkupljuju krompir po cijeni 32 pfeninga po kilogramu. Uz podsticaj , proizvođači očekuju da će imati oko 42 feninga po kilogramu, što bi pokrilo troškove proizvodnje i stvorilo preduslove za novi proizvodni ciklus.
(SrpskaInfo)
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com