Dogodilo se na današnji dan – 17. januar

Danas je petak, 17. januar, 17. dan 2020. Do kraja godine ima 349 dana.

395. – Umro romejski car Flavije Teodosije Prvi, nazvan Teodosije Veliki. Koji je vladao Romejom od 379. do 392, kad je obnovio cjelovito Rimsko carstvo, postavši njegov posljednji vladar.

1377. – Papa Grgur Jedanaesti obnovio je sjedište rimokatoličkih poglavara u Rimu, poslije “vavilonskog ropstva” papa u Avinjonu od 1309, koje je bilo posljedica ponižavajućeg poraza pape Bonifacija Osmog 1303. U sukobu s francuskim kraljem Filipom Četvrtim Lijepim, poslije pokušaja vatikanske kurije da papskoj vlasti potčini svjetovne vladare.

1601. – Španska prestonica premještena iz Madrida u Valjadolid.

Rođen Bendžamin Frenklin

1706. – Rođen američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin. Borac za američku nezavisnost, jedan od tvoraca “Deklaracije nezavisnosti”, koji je pronalaskom gromobrana postao svjetski poznat. Bio je i štampar, knjižar, novinar, guverner Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu, član Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i Akademiju koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. Djela: “Novi eksperimenti i opažanja o elektricitetu”, “Život Bendžamina Frenklina”.

1773. – Engleski moreplovac Džejms Kuk je brodom “Rezolušn” prvi prešao Antarktički krug.

1820. – Rođena engleska spisateljica irskog porijekla Ana Bronte, najmlađa od tri sestre koje su se bavile književnošću. Djela: romani “Agnes Grej”, “Stanarka Vajldfel Hola”.

1863. – Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Aleksejev, poznat kao Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898, čiji je umjetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života 1938.

Umro Pavle Simić

1876. – Umro srpski slikar Pavle Simić, koji je najviše radio ikonostase, uglavnom u Vojvodini. Zapažen je i po istorijskim kompozicijama “Ilija Birčanin predaje harač”, “Hadži-Ruvim”, “Hadži-Đera”, “Nemanjina smrt”, “San Sv. Save” i portretima “St. Jovanović”, “J. Probojčević”, “Milica Stojadinović – Srpkinja”, “Žena s bijelim okovratnikom”.

1880. – Rođen američki filmski režiser kanadskog porijekla Mikal Sinot, poznat kao Mak Senet. Jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je niz glumaca, uključujući Čarlija Čaplina.

1912. – Ekspedicija engleskog istraživača – pomorskog kapetana Roberta Skota stigla je na Južni pol, mjesec dana poslije ekspedicije Norvežanina Ruala Amundsena. Skot i preostala četiri člana njegove ekspedicije umrli su od gladi i hladnoće pri povratku s Južnog pola.

1936. – Nacista Jozef Gebels poručio Nijemcima: “Možemo opstati bez butera, ali ne bez topova. Ako budemo napadnuti, jedino se možemo odbraniti topovima, ne buterom”.

Milan Stojadinović se sastao sa Hitlerom

1938. – Jugoslovenski premijer Milan Stojadinović sastao se u Berlinu sa vođom nacističke NJemačke Adolfom Hitlerom, koji mu je obećao integritet države, suprotstavljanje austrijskoj restauraciji, savez protiv boljševizma i mađarskog revanšizma i da neće stvarati savez sa Italijom opasan za Jugoslaviju. Zauzvrat je tražio saradnju sa Silama osovine.

1942. – Rođen američki bokser afričkog porijekla Kasijus Klej /Muhamed Ali/, jedini koji je triput osvajao titulu prvaka svijeta u teškoj kategoriji.

1944. – Savezničke snage su u Drugom svjetskom ratu kod Monte Kasina počele proboj njemačke “Gustavljeve linije” duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva.

1945. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Varšavu, pet godina nakon pada glavnog grada Poljske u ruke njemačkih nacista.

1959. – Stvaranjem unije republika Senegal i Francuski Sudan donesena je odluka o osnivanju federalne države Mali, koja je stupila na snagu u aprilu 1959.

1961. – Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje i heroj “crne Afrike”.

1964. – Umro srpski slikar Đorđe Andrejević – Kun, član Srpske akademije nauka i umjetnosti.

1966. – Iznad Španije su se sudarili američki bombarder “B-52” i teretni avion za snabdijevanje gorivom, pri čemu je poginulo osam ljudi, a bombarder je prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991 – 2012.

1991. – Vazduhoplovstvo SAD i zapadnih saveznika u Zalivskom ratu, u operaciji “Pustinjska oluja”, izvelo drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i u Kuvajtu, koji je okupirala iračka armija.

1994. – U zemljotresu u Los Anđelesu poginula je 61 osoba.

1995. – U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobe poginulo je više od 6.400 ljudi, a materijalna šteta je procijenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997. – U Dablinu sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

1998. – Predsjednik SAD Bil Klinton prinuđen je da, kao prvi šef države u američkoj istoriji, svjedoči u svoju odbranu povodom optužbe Pole DŽons za seksualno uznemiravanje.

2004. – Južna Koreja i SAD postigle sporazum o povlačenju američkih vojnika iz Seula u naredne tri godine, prvi put nakon završetka Korejskog rata.

2008. – Nekadašnji svjetski prvak u šahu, Amerikanac Bobi Fišer /Robert DŽejms Fišer/, koga su popularno zvali “šahovski Mocart”, preminuo u 65. godini.

2012. – Umro Džoni Otis, američki muzičar, pionir ritma i bluza. Rođen je u gradu Valjeho 1921. godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *