Đubrivo akutni problem u ratarstvu, Vlada Srpske priprema mjere podrške ugroženim sektorima /VIDEO/

Sredina je februara, duži su i dani, a nešto visočije i temperature. Raste i briga ratara u Srpskoj, pšenica je kažu na poljima usljed čestih oscilacija u temperaturama i uglavnom bez snježnog pokrivača pretrpjela određeni stres, pa sporadično požutjele biljke jasno poručuju da je vrijeme za prihranu.

Kako je obaviti, pitaju proizvođači, koje je u nezavidan položaj dovela veoma visoka cijena mineralnih đubriva, ali i nestašica na tržištu.

Kako isfinansirati posao koji ako sada izostave proizvođači na proizvodni rezultat u žetvi svjesni su, ne mogu računati. Pšenicu su mnogi prodali odmah po žetvi po znatno nižim cijenama u odnosu na onu koja je aktuelna još od decembra pa do danas na berzama, pa ono prihoda što im je prošlogodišnje hljebno zrno donijelo ne može pokriti troškove koji stoje pred njima. Živko uzgaja pšenicu na 23 hektara semberske oranice, a kako kaže “za prvu ruku” uspio je nabaviti đubrivo.

Da je podrška ratarstvu neophodna, ukazuju poljoprivrednici ,pred kojima osim prihrane pšenice stoji i ulazak u proljećnu sjetvu jarih kultura. Proizvodnja kukuruza inače je zahtjevnija od uzgoja pšenice, uvijek je zahtjevala više ulaganja, naročito u vrijeme ekstremno visokih cijena sjetvenih repromaterijala i đubriva.

Osim ratarstva problemi ne popuštaju uzgajivače svinja. Njihovu proizvodnju konstantno guši kako kažu prekomjerni uvoz jeftine polutke. Stočarstvo je naslonjeno na ratarsku proizvodnju, pa ni oni koji drže svinje ili tovnu junad s obzirom na veoma niske cijene žive stoke, troškove biljne proizvodnje ne mogu isfinansirati.

Poljoprivredna porizvodnja stavljena je na iskušenja turbulentnih cijena, proizvodima iz uvoza opterećenog tržišta, ali i klimatskim promjenama koje su iz godine u godinu sve teže. Suša je prošle godine pokorila kukuruz, a ova je godine cijena azotnih đubriva proljetnu sjetvu stavila pod znak pitanja, kažu poljoprivrednici.

Da resorno ministarstvo i Vlada Srpske neće ostaviti poljoprivrednike na milost i nemilost stanju na tržištu goriva i đubriva koje je opteretilo domaću proizvodnju, potvrdio je ovih dana u Narodnoj Skupštini i resorni ministar Boris Pašalić.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da će početkom iduće sedmice biti finalizirani dogovori sa Vladom Srbije oko zajedničke nabavke đubriva za potrebe proljetne sjetve.

Prema riječima ministra poljoprivrede Srpske, osim ratarima treba pomoći i uzgajivačima svinja koji trenutno imaju jako nisku cijenu, ali i mljekarima. Međutim, napominje da trenutno najveći problem imaju ratari koji moraju prihraniti pšenicu, zasijati kukuruz i soju, a đubrivo je naglašava tri puta skuplje nego u isto vrijeme prošle godine. Sve mjere podrške poljoprivredi koje budu usvojene na Vladi biće prezentovane javnosti već iduće sedmice.

Najave koje stižu ovih dana od strane nadležnih u Srpskoj, ulile su nadu proizvođačima širom Republike, da će zajedničkim snagama trenutno gorući problem u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji biti prevaziđen.

Treba da nađemo način kako da nabavimo đubrivo sa tržišta gdje je ono pristupačno i jeftino”, rekao je u četvrtak ministar Pašalić koji je razgovarao i sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH. Tada je Staša Košarac najavio da će, zajedno sa Upravnim odborom /UO/ Uprave za indirektono oporezivanje /UIO/ BiH, pokrenuti inicijativu kako bi se smanjila carina na uvoz mineralnog đubriva za pet odsto.

Dodao je da će o tome razgovarati i sa nadležnim u Federaciji BiH i Brčko distriktu, kako bi napravili procjenu, otvorili konsultacije sa UIO i na osnovu analiza predložili Savjetu ministara odluku o umanjenju carina za vještačka đubriva iz trećih zemalja. Kada je riječ o obezbjeđivanju vještačkog đubriva, Košarac je istakao da ukupna količina iznosi oko 140.000 tona za oba entiteta i Brčko distrikt.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *