Voćari u Srpskoj sabiraju štetu koju im je ovih dana u zasadima pričinio aprilski mraz. Štete ima i u majevičkim voćnjacima, koja se trenutno procjenjuje od 30 pa i do 100 posto u zavisnosti od voćne vrste.
Borili su se voćari, noći provodeći u zasadima, paleći gume i slamu. Kao i hemijskim tretmanima i to prije nego što se naprocvjetalo voće obrušio mraz, kako bi spasli što se spasiti da. Međutim, slika pokazuje da napori nisu urodili plodom.
U zasadima nakon mraza imalo je šta i sačekati i dodatno zabrinuti voćare. Kako sada stvari stoje trešnja je gotovo u potpunosti stradala, a nije imala ni otvoren cvijet. Gubici su ogromni i u zasadima kruške, oštećenja su evidentna i na jabudi, dok je šljivi pričinjena nešto manja šteta.
Očekuju voćari da komisije izađu na teren, da sagledaju i popišu pričinjenu štetu. Očekuju i nadoknadu iste. Međutim, svjesni su kažu okolnosti u kojima se nalazi i Srpska koju nije zaobišla pandemija virusa korona.
Zakašnjela zima nikako nije prijala tek procvalim kruškama, i sigurno će biti štete koju ćemo moći procjeniti za nekih 15 ili 20 dana kada se formira plod, kaže i voćar Dragan Vrhovac koji na svom imanju u Gornjoj Mravci ima oko 3.300 stabala kruške. Poznati prnjavorski voćar i prozvođač prirodnih sokova kaže da se nada da je ovo posljednja nedaća koja je ovog proljeća zadesila njegovo imanje.
Vrhovac je obišao i druge voćnjake u Prnjavoru. Kaže da je budući prinos šljive, breskve i nekih sorti jabuke već stradao. Pojednini su paljenjem slame u voćnjaku pokušali da se zaštite od niskih temperatura i tako spasu tek procvale voćke.
Nadoknadu eventuale štete u voćnjaku očekuje od opštinskkog odjeljenja za poljoprivredu i resoronog ministarstva.
Vrhovac kaže da domaći voćari ove godine mogu proizvesti dovoljnu količinu kojom mogu snadbijeti tržište Republike Srpske.
A zbog ograničenog kretanja usljed pandemije virusa korna voćari kažu da određene tretmane neće moći izvoditi u kasnim večernjim satima. Međutim, prioritet je ističu i u ovom poslu sačuvati pčelinje zajednice. Koje su u opasnosti usljed prskanja voćnjaka u doba kada za tretmane vrijeme nije.
Domaćin Dragan Vrhovac kaže da ove godine očekuje prinos od 60 tona kruške, koje će dobrim dijelom iskoristiti za proizvodnju sokova, džemova i rakije.