Nakon nekoliko izuzetno loših sezona pčelari u Srpskoj ove godine bilježe solidne prinose bagremovog meda i dovoljne količine za domaće tržište, a ako i naredne paše budu povoljne, mogli bi konačno pokriti rastuće troškove proizvodnje i stabilizovati poslovanje.
Iako vremenske prilike nisu bile jednake u svim krajevima Srpske, većina proizvođača očekuje znatno bolje rezultate nego prethodnih sezona, dok za sada nema najava značajnijeg povećanja cijena meda.
Pčelari se nadaju da će povoljni uslovi potrajati i tokom lipove i livadske paše, što bi ovu sezonu moglo svrstati među uspješnije u posljednje tri godine.
Rojevni nagon pomaže obnovu pčelinjaka
Dodatni vjetar u leđa domaćim proizvođačima ove godine je dao i izražen rojevni nagon pčela tokom proljećnih mjeseci. Ovaj prirodni ciklus omogućiće pčelarima širom Srpske prijeko potrebno obnavljanje pčelinjih zajednica, koje su u znatnoj mjeri desetkovane i izgubljene tokom prethodnih nepovoljnih zimovanja.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković rekao je za “Glas Srpske” da ovogodišnji prinosi bagremovog meda u prosjeku iznose od 12 do 15 kilograma po košnici, dok su na pojedinim područjima veći od 20 kilograma.
– Konačno imamo jednu pristojnu godinu koja je u okvirima višegodišnjeg prosjeka. U odnosu na prethodne tri sezone, koje su bile veoma loše, ovo je značajan pomak. U toku je vrcanje bagremovog meda i imaćemo dovoljno kvalitetnog proizvoda za tržište – rekao je Marković.
Dobar kvalitet meda, nada u nove paše
Dodao je da je kvalitet ovogodišnjeg bagremovog meda veoma dobar, te da će dalji tok sezone zavisiti od prinosa sa lipe i livadskih paša.
– Ako se ovakav trend nastavi, možemo očekivati godinu u kojoj će pčelari uspjeti da pokriju troškove proizvodnje. Sam bagrem nije dovoljan za značajniju zaradu, ali bi naredne paše mogle popraviti ukupni rezultat – istakao je Marković.
U Potkozarju zadovoljni, cijena ostaje ista
Pčelar iz Kozarske Dubice Bojan Toroman rekao je da je situacija u Potkozarju nešto drugačija, jer je bagrem cvjetao ranije i poklopio se sa kišnim periodom.
– Prinosi će biti skromniji nego u nekim drugim krajevima, ali smo zadovoljni u poređenju sa prethodnim godinama kada bagrema gotovo nije bilo. Imaćemo dovoljno meda da ponudimo kupcima – rekao je Toroman.
On je naveo da cijena meda u Kozarskoj Dubici ostaje 20 maraka po kilogramu.
– Troškovi proizvodnje jesu porasli i realna cijena bi bila viša, ali smo odlučili da je ne mijenjamo kako bismo ostali konkurentni, posebno zbog prisustva jeftinijeg meda iz uvoza – kazao je Toroman.
Hercegovci još čekaju konačne rezultate
Za razliku od sjevernog dijela Srpske, hercegovački pčelari još ne žele da daju konačne procjene ovogodišnje sezone.
Pčelar iz Trebinja Milorad Ljubibratić rekao je da su vremenske prilike bile nepovoljne i da je još rano govoriti o konačnim rezultatima.
– Prvo je bila suša, a potom su stigle padavine. Bilo je određenih unosa meda, ali još ne možemo govoriti o ozbiljnijim prinosima. Prvo vrcanje očekujemo krajem mjeseca, kada ćemo imati jasniju sliku o sezoni – rekao je Ljubibratić.
Dodao je da se cijena meda u Hercegovini kreće oko 30 maraka po kilogramu, ali da rast troškova proizvodnje sve više opterećuje pčelare.
– Sve je skuplje, od opreme do prevoza. Nekada je pčelarstvo bilo znatno isplativije nego danas, zbog čega se proizvođači suočavaju sa sve većim izazovima – rekao je Ljubibratić, koji trenutno pčelari sa oko 200 košnica i smatra da su najveći problem nepredvidivi gubici i nekoliko uzastopnih loših sezona koje naročito pogađaju manje proizvođače.
Kontrole
Iz Saveza udruženja pčelara RS podsjećaju da su u toku kontrole meda na tržištu, prvenstveno u trgovinama, ali i provjere prijava o prodaji sumnjivih proizvoda koji se nude građanima pod oznakom domaćeg meda.
Pčelari ističu da upravo zbog toga građani treba da kupuju med od provjerenih proizvođača, kako bi bili sigurni u kvalitet proizvoda koji dolazi na njihove trpeze.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com