Spas od problema građani BiH traže u lijekovima

Strahovi i nemogućnost suočavanja sa problemima glavni su razlozi što sve više građana spas traži u lijekovima, što potvrđuju i podaci da je u BiH potrošnja antidepresiva, medikamenata za smirenje i sedativa godinama u porastu.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS za “Glas Srpske” kažu da se lijekovi koji djeluju na nervni sistem, a među koje spadaju i antidepresivi i lijekovi za smirenje nalaze na trećem mjestu u ukupnoj potrošnji medikamenata koji se izdaju na recept.

Tako je trošak Fonda zdravstva za deset mjeseci ove godine za antidepresive i lijekove za smirenje iznosio više od 2,32 miliona maraka, što je više za oko 23.000 maraka u odnosu na isti period lani.

Dodali su da je do novembra ove godine propisano 127.436 recepata za lijekove za smirenje, dok je u istom periodu prošle godine taj broj iznosio 124.714.

– Ove godine propisano je 120.818 recepata za antidepresive, a u istom periodu prošle godine 123.950 – naveli su u Fondu i dodali da se za smirenje najčešće propisuje “alpazolam”, dok se među antidepresivima najčešće propisuje “sertralin”.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su da je lani u BiH na antidepresive, lijekove za smirenje i sedative potrošeno skoro 22 miliona KM, što je za oko 400.000 maraka više nego u 2019. godini.

– Prošle godine finansijski promet antidepresiva iznosio je oko 9,3 miliona KM, anksiolitika 10,8 miliona, dok je na hipnotike i sedative utrošeno više od 1,8 miliona maraka – rekli su u Agenciji.

Prema njihovim podacima, lani je među antidepresivima zabilježena najveća potrošnja “escitaloprama”, “sertralina” i “paroksetina”, među anksioliticima najveći promet imao je “bromazepam”, a od hipnotika i sedativa najviše je prometovano “zolpidema”.

Da je potrošnja ovih lijekova u porastu posljednjih godina potvrđuje i podatak ove Agencije prema kojem je u 2018. godini na ove lijekove izdvojeno oko 20 miliona maraka što je za dva miliona manje nego 2020.

Psiholog Aleksandar Milić smatra da su nemogućnost samostalnog suočavanja sa problemima i strahovi od neizvjesne budućnosti koje je pandemija virusa korona pojačala glavni razlozi zašto građani sve više posežu za lijekovima za smirenje i antidepresivima.

– Umjesto da teže tome da uz stručnu pomoć prevaziđu strahove i prepreke, stanovnici posežu za medikamentima ne znajući da oni imaju kratkotrajne efekte, te da je izvjesno da će tako upasti u “začarani krug” i ostati bez rješenja problema – kazao je Milić za “Glas Srpske”.

On ističe da građani ne smiju koristiti ove lijekove bez stručne psihološke dijagnostike.

– Ukoliko koriste ove lijekove bez stručnog nadzora mogu uzrokovati još veće psihološke, ali i zdravstvene probleme – naglasio je Milić.

Prema njegovim riječima, kod pacijenata sa težim psihološkim poremećajima kombinuje se psihoterapija i farmakoterapija, ali da više od 90 odsto ljudi sa psihološkim problemima može da funkcioniše samo uz psihoterapiju, bez upotrebe lijekova.

Apoteke

Stariji sugrađani su oni koji najčešće pokušavaju da, lijekove koji utiču na nervni sistem, u apoteci kupe bez recepta.

– Uglavnom je riječ o onima koji ove medikamente koriste u redovnoj terapiji. Najčešće se pravdaju da nisu stigli da odu u ambulantu ili strahuju da će se zaraziti virusom korona zbog čega izbjegavaju odlaske u dom zdravlja. Mi im u tom slučaju ne možemo izdati lijek – kazali su u jednoj banjalučkoj apoteci.

(Glas Srpske)

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.