“Potrebno pomoći i podržati domaću proizvodnju kako bi se obezbijedilo dovoljno hrane” /VIDEO/

Jesenas je zasijano na poljima širom Srpske više pšenice u odnosu na prosjek iz ranijih godina. Pod ovom kulturom je oko 43.000 hektara. Procjene govore da se u prosjeku ostvaruju prinosi oko šest tona po hektaru, a neki proizvođači  i znatno više, što je jasan pokazatelj da se sa domaćih polja mogu zadovoljiti potrebe stanovništva Republike Srpske.

U najvećoj žitnici Srpske Semberiji, jesenas je oko 14.300 hektara plodne oranice pripalo pšenici , što je više za oko 250 hektara u odnosu na sjetvu iz 2020. godine. Strna žita na semberskim poljima su u dobrom stanju, a izgledom usjeva zadovoljni su i na Poljoprivrednom dobru Semberija.

Treba obaviti prihranu, međutim cijene su visoke, a pribojavaju se proizvođači da azotnih đubriva na tržištu neće biti dovoljno.

Trenutno na našem tržištu đubriva ima, međutim upravo su visoke cijene zaustavile potražnju.

Premijer Radovan Višković rekao je da je Republika Srpske pokrenula i temu o okidanju carina na đubrivo. Ističe da bi već u narednoj sedmici Savjet ministara trebao donijeti odluku oko ukidanja carine na uvoz đubriva iz trećih zemalja i da su se zajedno obratili Turskoj da BiH dobije određeni kontingent đubriva iz ove zemlje. Napominje da su nadležni u oba entiteta dogovorili da se što više pažnje posveti domaćoj proizvodnji.

Govoreći o iskorištenosti kapaciteta domaće proizvodnje ministar poljoprivrede Boris Pašalić ističe da ima prostora za bolje, s toga su i brojne mjere podrške kreirane kako bi pomogle proizvođačima da osnaže i unaprijede svoju proizvodnju.

Jasno je da BiH na godišnjem nivou uvozi značajne količine pšenice jer je potrebe kompletne zemlje nemoguće zadovoljiti iz postojećih domaćih kapaciteta.

Srbija je ovih dana zabranila izvoz žitarica. S obzirom na aktuelno stanje, trenutno se preko nadležnih na bh nivou prati izlaz pšenice iz BiH.

S ciljem pomoći i podrške poljoprivrednicima u Srpskoj u vrijeme veoma skupe proizvodnje iz Kompenzacionog fonda izdvojeno je dodatnih 10 miliona maraka, što će dijelom ublažiti ogromne troškove. Važno je kažu poljoprivrednici da ta sredstva što prije budu dostupna proizvođačima jer su na pragu proljećni radovi. U Semberiji bi ovog proljeća trebalo da bude zasijano oko 32.400 hektara zemlje. Najdominantnija ratarica na semberskim poljima, biće kukuruz. Prema riječima poljoprivrednika koji ovih dana obilaze poljoprivredne apoteke, sjemenskog kukuruza ima na tržištu.

U atarima Poljoprivrednog dobra Semberija pod kukuruzom će se naći 520 hektara oranice, soja će biti zasijana na 466 hektara, sjemenski kukuruz biće postavljen na 240, a sjemenski suncokret na 110 hektara.Poljoprivrednicima je računica kada su ulaganja u pitanju jasna, biće ovo kažu najskuplje sjetva, pa se nadaju da će akcize na gorivo biti ukinute.

Nadaju se poljoprivrednici da će ih ove godine u žetvi dočekati veća otkupna cijena pšenice.

Ciklus proizvodnje od njive do prerade zaokružen je na PD Semberiji. 50 odsto prošlogodišnje proizvodnje završilo je u mlinu na preradi što znači za domaći BDP, ali i sigurnost koju ovdje imamo, napominje Andrić.

Prema procjenama, ove godine da bi se ušlo u proljetnu sjetvu u Srpskoj potrebno je samo za đubrenje parcela mineralnim đubrivima uložiti 150 miliona maraka više nego prošle godine.

Klimatske promjene posljednjih godina pomjeraju i rokove sjetve, pa Semberci ove poslove otpočinju krajem marta i početkom aprila mjeseca.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.