Loša godina za proizvodnju povrća za domaću industriju; Povrtari očekuju podsticajnu podršku /VIDEO/

Nastupili su nešto hladniji novembarski dani. Korjenašice koje se uzgajaju na imanju Jovičevića namijenjene uglavnom industriji, etapno u skladu sa potrebama otkupljivača napuštaju njive.

S obzirom da je ove godine kupus na cijeni na otvorenom tržištu, pojedini prerađivači su u skladu sa tržišnim prilikama a da bi ispunili ovogodišnji plan, kupus u otkupu semberskim poljoprivrednicima platili više u odnosu na cijenu koja je ranije ugovorena.

Mnogo je novca uloženo u ovoj teškoj godini za proizvodnju, uprkos navodnjavanju izgubljen je dio prinosa, a i ako problema sa plasmanom nema, ima razloga za brigu. Ugovorene cijene veoma su niske i jedva da će nadomjestiti ono što je uloženo, pa se i postavlja pitanje da li će proizvodnja povrća za industriju, bar kada je krompir u pitanju biti ugašena u Semberiji ove jeseni.

Jasno je da su ove godine s obzirom na cijene bolje prošli oni koji povrće proizvode za otvoreno tržište u odnosu na one koji svoju proizvodnju uglavnom usmjeravaju domaćoj preradi.

Šansu Rade vidi u ovogodišnjoj proizvodnji pšenice, pa je na svom gazdinstvu povećao površine pod ovom žitaricom za još sedam hektara.

Treba kaže rade podržati sve povrtare u Srpskoj koji povrće proizvode za industriju jer cilj je jasan, ovim se kaže on stvara nova vrijednost, a nije dodaje isto nešto prodati po 20 ili 30 pfeninga i 7 maraka po kilogramu. Ovo je ističe pravi momenat kada treba ukazati na kulture kojima kroz posticajnu podršku treba posvetiti veću pažnju.

Radim ozbiljno i vječiti sam optimista, naglašava Rade ali aktuelno stanje u sektoru proizvodnje povrća za industriju nije tvrdi za optimizam. Krompir namijenjen industriji u prosjeku je dao prinos od oko dvije tone , a dogovorena je proizvodnja od 32 pfeninga po kilogramu, direktna ulaganja u proizvodnju iznose 400 KM, pa isplativosti jasno je nema, s toga bi dodaje podsticaji od deset feninga održali posao.

I dok se prošle godine krompir bacao i propadao na njivama, ove ga godine sve su procjene bar iz domaće proizvodnje neće biti na tržištu jer je ova kultura u deficitu.

Rade je najveći proizvođač cvekle, a ova ga kultura nikada nije izdala. Dala je ove godine oko četiri tone po dunumu, dok u idelanim godinama ide i do sedam tona.

Godišnje se na imanju Jovičevića proizvede prosječno 400 tona , ove godine će biti ostvarena proizvodnja od oko 300 tona a odvijala se na parcelama koje su pokrivene navodnjavanjem. Cvekla je glavni proizvod na ovom gazdinstvu, dio roda predat je na domaću preradu, dio će uskladišten čekati plasman, ranije je oko 250 tona cvekle sa ovog imanja završavalo u Sloveniji.

Očekuje se da će uskladištena cvekla cijenom nadomjestiti pad prihoda na drugim povrtarskim kulturama.

Ozbiljno se ulagalo u mehanizaciju na ovom imanju pa su radne mašine odmijenile sezonske radnike na njivama, što je smanjilo troškove u proizvodnji korjenašica.

Teško je odustati od proizvodnje koju odlično poznajete i u koju su u posljednje tri godine uložena značajna sredstva u nabavku linija, radne mehanizacije i procesne opreme. Pokušaću ovaj posao da održim, ali je u ovom momentu isplativije dodaje raditi pšenicu, nego proizvoditi krompir, zaključuje Rade.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.