Život na selu u doba korone /VIDEO/

Virus korona zatvorio je mnoge u njihove domove, a s obzirom da je poljoprivredna sezona počela, na selima posla ima na pretek.

Kako bi ispoštovali sve mjere, druženja i okupljanja nema ni u dvorištima, pa tako ni na njivama i na farmama, gdje rade dva ili najviše tri čovjeka. Šezdesetdevetogodišnji Petar Dragojlović proljećne dane u svom selu provodi kaže uglavnom na pčelinjaku.

Ovo je važan trenutak za pčele kaže ovaj domaćin, pa im i treba posvetiti više vremena.

Kao i uljana repica u cvatu su i voćne vrste u Semberiji, visoke su i dnevne temperature, što prija pčelama. Ipak ove godine proljeće i u semberskim selima izgleda drugačije, epidemija virusa korona promjenila je i uobičajene navike. Međutim, aktuelne poljoprivredne radove nije omela.

A pored posla u pčelinjaku posla ima i na oranicama, koje su već spremne za sjetvu kukuruza. Dragojlovići drže i muzna grla, pa je neophodno na vrijeme zasijati njive i obezbijediti dovoljne količine hrane za ishranu stoke.

Sve raspoložive poljoprivredne površine biće zasijane i u ovom kraju Srpske, uvjerava ovaj iskusni poljoprivrednik.

Zadovoljan je Petar i stanjem na svojoj farmi muznih grla. Povećava se i broj krava, a raste i količina kvalitetnog mlijeka, koje se drži u ekstra klasi pa samim tim garantuje i bolju otkupnu cijenu ali i sigurnu premiju, koja je mljekarima legla na račune početkom aprila.

Posao oko ishrane muznih krava dodatno je olakšala nedavno nabavljena “mikserica” za pripremanje hrane, pa je proizvodnja mlijeka na farmi rasla i za 30 odsto.

Na kvalitet mlijeka uložili su Dragojlovići znanje i trud, što je opravdala i otkupna cijena mlijeka kojom je Petar zadovoljan.

Troškovi proljetne sjetve biće procjenjuje ovaj poljoprivrednik na prošlogodišnjem nivou. Opredijelio se za sjetvu silažnog kukuruza koji ključnu ulogu ima u ishrani muznih grla.

Nema ni bojazni da će nedostajati hrane ove godine.

Vrijedni poljoprivrednici su se posla prihvatili objeručke, kako to i sama sezona nalaže. Na rad su navikli i borbu sa čestim klimatskim promjenama, koje su ih znale pokoriti i vratiti ih unazad. Nisu ni tada odustajali, presijavali su parcele i sve sa istim elanom počinjali iznova.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *