Loša poslovna klima, koja je usljed pandemije virusa korona pogodila i Semberiju, ipak nije natjerala mnoge preduzetnike u Bijeljini da stave ključ u bravu, dok je broj zanatskih radnji povećan u odnosu na prethodne godine.
Izvršni direktor bijeljinskog Udruženja “Preduzetnik” Milorad Stević je istakao da, pored opstanka na tržištu, preduzetnike najviše muči pad prihoda i zadržavanje djelatnosti. Uprkos tome, smatra on, ne manjka onih koji odlučuju da uplove u preduzetničke vode. Naprotiv.
– U Semberiji imamo oko 1.800 preduzetnika koji su uspjeli da u ovim teškim vremenima, kada je cijeli svijet pogođen pandemijom virusa korona, opstanu i rade – rekao je Stević.
Na evidenciji Filijale Zavoda za zapošljavanje u Bijeljini je oko 9.500 nezaposlenih. Prema Stevićevim riječima, preduzetništvo je najbrži i najsigurniji put za rješavanje egzistencije.
– Tu i jeste ključ opstanka preduzetništva, jer se ljudi bore za svoju egzistenciju – kaže Stević.
Prema podacima Udruženja, i u ovoj godini zabilježen je pozitivan višegodišnji trend, poredeći broj prijavljenih i odjavljenih radnji. Prema podacima gradskog Odjeljenja za privredu od 1. novembra, u Bijeljini su tokom godine prijavljene 232 zanatsko-preduzetničke radnje, a 153 su stalno odjavljene.
– Dakle, 79 zanatsko-preduzetničkih radnji je više prijavljeno u odnosu na odjavljene. Međutim, 183 radnje su u privremenoj odjavi, dok je 46 radnji prijavilo nastavak rada. Nadamo se da će od ovih 183 još jedan dobar dio nastaviti sa radom – istakao je Stević.
Prema njegovim riječima, sve je više privrednika koji se odlučuju za zanatski sektor. On je naglasio da se zanatstvo izjednačilo sa sektorom trgovine koji godinama prednjači u Semberiji.
– Prvi put imamo takvu situaciju u Bijeljini da je izjednačen broj trgovinskih i zanatskih radnji, po 58 je prijavljeno u oba sektora. Trgovina je uvijek prednjačila, ali ovaj sektor unazad nekoliko godina bilježi pad, jer trgovinske radnje ne mogu da izdrže pod konkurencijom velikih marketa. To je nelojalna konkurencija jer prodavnice u odnosu na markete ne mogu da ponude akcijske cijene i prodaju i zato i nemaju približno isti promet – kaže on.
Iako se čini da Bijeljina ima veliki broj ugostiteljskih objekata, ugostiteljstvo je tek na trećem mjestu, dok je pandemija značajno uticala na rad u oblasti uslužnog preduzetništva pa su frizerski, kozmetički i svadbeni saloni prepolovili prihode. Stević je kazao da je povećan broj agencija za intelektualne usluge, uglavnom kompjuterskog programiranja, i trenutno ih posluje 40.
U Bijeljini iz godine u godinu raste i zainteresovanost za žensko preduzetništvo. Iz Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća ističu da putem javnih poziva stimulišu razvoj preduzetništva.
– Žene su zastupljene u preduzetništvu, ali, nažalost, mnogo njih nema hrabrost da izađe na tržište. Prema posljednjim podacima, oko 40 odsto žena čini ukupan broj u preduzetništvu Srpske i zato im mi moramo pomoći – navela je direktorica Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Bijeljini Tatjana Blagojević.
Predsjednica Udruženja za očuvanje tradicije i starih zanata “Etno-kreativa” iz Janje Cvija Krajišnik kaže da izradom rukotvorina čuvaju stare zanate.
– Bavimo se poslovima od izrade nošnji do tkanja i veza, odnosno cjelokupne kućne radinosti i nekih modernijih zanata poput izrade ikona, dekupaž tehnike i slično. Počeli smo i sa nekim novinama. Imamo članicu koja se godinama bavi izradom melema, prirodne kozmetike, a počeli smo nedavno sa izradom domaćih sapuna sa svim prirodnim sastojcima – kaže Krajišnikova.
Pomoć grada
Gradska uprava Bijeljina i Zavod za zapošljavanje raspisali su javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava nezaposlenim licima koja se nalaze na evidenciji zavoda s ciljem podrške samozapošljavanju i razvoju zanatstva.
Do 20. decembra predviđen je rok za podnošenje zahtjeva, a maksimalan iznos po prijavi biće 5.000 KM ili više ukoliko se za podsticaje prijavi manje od osam osoba.
– Od mjera podrške preduzetništvu u ovoj godini, za pohvalu je akcija Gradske uprave i bijeljinske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, koji su obezbijedili 40.000 KM za samozapošljavanje po javnom pozivu koji je u toku – kaže Stević.
(Glas Srpske)