Točimo i najjeftinije i “najskuplje” gorivo u regionu

Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama u narednih nekoliko dana biće ponovo korigovane naviše, najvjerovatnije u rasponu od pet do sedam feninga, zbog novih poremećaja na globalnom tržištu i rasta vrijednosti barela sirove nafte koji je opet probio granicu od 90 dolara.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić pojašnjavajući kako do ovih novih korekcija dolazi u vrijeme kada je cijena sirove nafte ponovo prešla granicu od 90 dolara po jednom barelu. Prema njegovim riječima, stvoreni su svi uslovi za novu korekciju cijena svih naftnih derivata na domaćim pumpama budući da su one na sadašnjem nivou već petnaestak dana, a zalihe su istrošene.

– Dizel trenutno košta oko 2,69, a benzin od 2,65 do 2,69 maraka, ali to će se  uskoro sigurno promijeniti. Očekujem da će se cijene dizela i benzina gotovo izjednačiti, jer su više i ulazne, odnosno nabavne veleprodajne cijene dizela. Razlika će biti možda par feninga. Podsjetio bih da su cijene goriva u  prethodnim mjesecima varirale od 2,50 do 2,90 maraka. I moram napomenuti, da ljudi shvate, ovo nije klasični rast cijena, već oscilacija do koje dolazi zbog novih poremećaja na globalnom tržištu nafte. Trgovci, radeći sa određenim i fiksnim maržama, jednostavno su prinuđeni da reaguju. Uslovi za tako nešto bili su još prije par dana, ali oni tek sada idu sa tim korekcijama – navodi Savić dodajući da je trenutna cijena barela sirove nafte najviša u posljednjih pet mjeseci, te da je ona od početka godine viša za oko deset odsto.

Projekcije

Ilustracije radi, jedan barel 8. januara ove godine prodavan je, odnosno kupovan po cijeni od 76 dolara. Od tada pa do danas cijena barela konstantno oscilira. Samo u posljednjih tridesetak dana vrijednost jednog barela je skočila sa 82 na oko 91 dolar (deset odsto). 

Na pitanje da prokomentariše procjene pojedinih analitičara kako bi u nekom narednom periodu dizel mogao koštati čak tri marke, dok će ostali derivati biti između 2,70 i 2,90 maraka, Savić nije imao odgovor. Kako je naveo, naftno tržište je u nekoliko posljednjih godina postalo toliko nepredvidljivo da je nemoguće davati ne samo dugoročne već i kratkoročne procjene, analize i projekcije kretanja cijena naftnih derivata. 

– Praviti projekcije koliko će gorivo koštati za mjesec ili dva bilo bi isto kao i govoriti kada bi se rat u Ukrajini mogao završiti, ili onaj u Gazi – kaže Savić dodajući da će i naftni distributeri iz FBiH, koliko mu je poznato, ići sa ovim novim korekcijama cijena. 

Ono što je interesantno, ma kako čudno zvučalo, jeste da je cijena goriva, dizela i benzina na domaćim pumpama među najnižim u Evropi, ali i regionu. Tek nešto niže cijene ima Sjeverna Makedonija, od pet do deset feninga. Kada su u pitanju Slovenija, Hrvatska i Srbija, ova razlika je daleko veća i kreće se od tridesetak do čak 70 feninga, što je rezultat, prije svega, većih državnih nameta.

Računica

Kada je u pitanju Evropa, niže cijene od BiH, za oko jednu marku, imaju bivše sovjetske republike Moldavija, Jermenija, Ukrajina, Rusija… Inače, najskuplje gorivo na Starom kontinentu imaju građani Švajcarske, Monaka i Islanda, a koji za jedan litar moraju izdvojiti više od četiri marke. Međutim, oni koji leže na nafti, globalno gledajući, imaju daleko niže cijene goriva od ostalih smrtnika, te tako litar benzina u Iranu, Libiji i Venecueli, primjera radi, košta između pet i šest feninga, za razliku od Hongkonga, gdje je skoro tri evra.

Ali šta ako uzmemo u obzir kupovnu moć građana, odnosno prosječnu platu i koliko za nju možemo kupiti goriva? Tu, nažalost, stvari stoje sasvim drugačije. Kada je u pitanju region, najviše goriva za svoju platu, po trenutnim cijenama, može kupiti Slovenac – čak 980 litara mjesečno. Daleko iza Slovenije je Hrvatska, čiji građani sa svojom prosječnom platom mogu kupiti 580 litara, zatim slijedi Crna Gora sa 512, Srbija sa 506, a na samom začelju su Sjeverna Makedonija i BiH. Građani ove dvije države sa svojim mjesečnim primanjima, ne računajući najavljene korekcije,  mogu natankati od 460 do 480 litara goriva, znači duplo manje nego neki prosječni Slovenac.

Uzroci rasta

Inače, do novih oscilacija na tržištu nafte, nakon jednog perioda stabilizacije, došlo je zbog velikih napetosti između Izraela i Irana, ali i nakon odluke Meksika da smanji izvoz. Inače, isporuke nafte iz Meksika, glavnog dobavljača SAD, pale su prošlog mjeseca za 35 odsto, na najniži nivo od 2019. godine, jer predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador pokušava da ispuni obećanja da će zemlju odviknuti od uvoza skupog goriva.

Izvoz sirove nafte sada će se još više smanjivati, ​jer je državna naftna kompanija “Pemeks” otkazala neke ugovore sa stranim rafinerijama. U dobroj mjeri na trenutne cijene utiče i odluka zemalja članica OPEK-a da i dalje ostanu pri svojim rezovima proizvodnje. Kada je u pitanju tržište sirove nafte u Evropi, ono je bilo pod većim pritiskom zbog napada Huta u Crvenom moru, koji su poslali milione barela sirove nafte na obilaznicu oko Afrike, odgađajući neke isporuke sedmicama. Prekidi na ključnom naftovodu u Sjevernom moru, nemiri u Libiji i oštećenja cjevovoda u Južnom Sudanu takođe su doprinijeli rastu, dok su američke sankcije lišile Rusiju tankera koji su prethodno prevozili njenu naftu do kupaca, uključujući Indiju. Analitičari upozoravaju da bi nedostatak ponude mogao postati još izraženiji u predstojećim sedmicama i mjesecima, a pogotovo zbog ponovnog zaoštravanja odnosa između Venecuele i SAD.

Trenutne cijene goriva u evrima

Država        95            dizel

Makedonija 1,390          1,260

BiH            1,340          1,360

Bugarska    1,345          1,378

Rumunija    1,460          1,491

Slovenija  1,515          1,552

Hrvatska    1,520          1,460

Češka         1,542          1,530

Poljska      1,543          1,571

Mađarska   1,618          1,635

Crna Gora  1,620          1,550

Luksemburg 1,628          1,557

Austrija    1,637          1,679

Španija     1,646          1,542

Srbija        1,650          1,760

Slovačka    1,655          1,570

Švedska     1,682          1,638

Belgija       1,716          1,828

Portugalija         1,796          1,620

Albanija    1,810          1,830

Italija      1,887          1,793

Njemačka    1,889          1,735

Francuska 1,900          1,765

Grčka          1,943          1,710

Holandija  2,053          1,798

Danska        2,086           1,743

Prosječne plate u regionu

Slovenija            1.530 evra

Hrvatska             1.208 evra

Srbija                  836 evra

Crna gora             820 evra

BiH                      682 evra

S. Makedonija     649 evra


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *