Inicijativa za uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, koju je Vlada RS uputila Savjetu ministara BiH, raduje semberske poljoprivrednike.
Mada Savjet ministara BiH nije usvojio inicijativu o uvođenju taksi i prelevmana na uvoz goveđeg i svinjskog mesa, farmeri ostaju pri svojim zahtjevima.
Tvrde da je to jedini način da se domaća poljoprivredna proizvodnja zaštiti. Od inicijative neće odustati, a ukoliko budu primorani, preduzeće, kažu, i radikalnije mjere.
Upozoravaju da niske cijene, ali i nelojalna konkurencija ugrožavaju domaću proizvodnju i da im je pomoć u njenoj zaštiti neophodna.
Donošenje određenih zakona i uvođenje akciza na uvezenu robu trebalo bi da zaštiti domaću proizvodnju i spriječi nelojalnu konkurenciju, smatraju i poljoprivredni proizvođači.
Nelojalna konkurencija
Podrška nadležnih raduje svinjogojce. Zbog preniske cijene i nelojalne konkurencije, tvrde, nižu gubitke.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja svinjogojaca RS Slobodan Petrić kaže da je cijena svinja od 1,60 do 1,80 KM po kilogramu, što je znatno niže od proizvođačke cijene, koja bi trebalo da bude od 2,30 do 2,50 KM.
– Mi bukvalno po svinji gubimo 60 do 70 KM. Takvo stanje se ne može dugo izdržati. Ja se već skoro dvije decenije bavim ugojem svinja, ali ovakvo stanje na tržištu ne pamtim – kaže Petrić.
Naglašava da se domaći svinjogojci ne mogu nositi s nelojalnom konkurencijom bez podrške.
– Zemlje EU, poput Austrije, Njemačke, imaju tzv. skrivene podsticaje. To su oni podsticaji za klaoničare, vlasnike hladnjača. Imamo situaciju da je meso dosta skuplje na njihovom tržištu od izvoznih cijena. Tako guše našu proizvodnju – objašnjava Petrić.
Cijena bikova
Ni uzgajivači bikova nisu u mnogo boljoj situaciji. Ljubomir Stevanović je jedan od većih stočara Semberije. Trenutno na farmi u tovu ima 120 bikova. Tvrdi da je proizvodnja sve ugroženija.
– Em nemamo gdje da plasiramo utovljene bikove, em je cijena preniska tako da je naša proizvodnja ispod svake isplativosti. Da nije bilo interventnog otkupa Vlade RS, mi bismo načisto propali. Od ovih mjera očekujemo da urode plodom i vrate povjerenje proizvođačima, jer mnogi od njih odustaju od ove proizvodnje. A ne smijemo dozvoliti gašenje ove proizvodnje kod nas – ističe Stevanović.
Prema njegovim riječima, nadležni bi trebalo da osnuju stručni tim sastavljen od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, stručnjaka i proizvođača, koji bi analizirao stanje na tržištu i probleme, te reagovao na vrijeme.
Ograničiti uvoz
Zaštititi se moraju svi sektori poljoprivredne proizvodnje, a ne samo stočarstvo, upozoravaju i iz Udruženja poljoprivrednika regije Semberija i Majevica.
Predsjednik Udruženja, Savo Bajklić, kaže da se prelevmani i carine moraju uvesti na uvoznu robu u određenim intervalima.
– Mi proizvodimo tek 37 odsto hrane, a ostalo uvozimo. Nemamo ništa protiv uvoza, ali tek kada se otkupi naše domaće. Primjera radi, naša lubenica propada, a uvozimo je iz Makedonije, Grčke i Turske. To se može spriječiti donošenjem zabrane uvoza, bar dok se ne otkupe naši tržišni viškovi. Zaštitne mjere moraju obuhvatiti sve sektore proizvodnje, ne samo stočarstvo, nego i ratarstvo, povrtarstvo, voćarstvo – naglašava Bakajlić.
Ovu temu otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je zatražio hitnu reakciju nadležnih kako bi se pomoglo domaćim proizvođačima. Podržao ga je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Problem plasmana poljoprivrednih proizvoda najizraženiji je u sektoru proizvodnje mesa, prije svega svinjskog. U RS se godišnje proizvede oko 65.000 svinja, a prema posljednjim informacijama blizu 13.000 spremno je za isporuku.
Dodatna taksa
Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i opteretio uvoz proizvoda kojih ima viška na našem tržištu, Vlada RS i resorno ministarstvo predložili su Savjetu ministara BiH da se uvede dodatna taksa.
Ministar poljoprivrede RS Boris Pašalić pojasnio je da bi ova mjera trebalo da zaštiti domaću proizvodnju, a mesoprerađivače okrene domaćim stočarima, koji bi mogli da im obezbijede potrebne sirovine.
– Tražili smo taksu na uvoz u visini od 2,5 KM po kilogramu za juneće meso i 1,5 KM za svinjsko meso, uvezeno iz EU. Ta mjera bi bila privremena. Na Savjetu ministara je da utvrdi koji je to vremenski period, ali smatramo da je opravdano da taj period ne bude manji od 120 dana – pojasnio je resorni ministar.
(SrpskaInfo)
