Tokom cijele nedjelje uzavrele rekcije na optužnicu koju je podiglo Tužilaštvo BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika
Advokat Miodrag Stojanović rekao je da je proces u Sudu BiH vruć kamen koji je dat u ruke pravosuđa i da je taj postupak rezultat činjenice da je ovdje sve politika.
Advokat MiodragStojanović, nakon nedavnog ročišta o izjašnjenju Dodika o optužnici, kaže da je stekao utisak da je u Sudu BiH postojala namjera da se što brže završi ta procesna radnja.
Ne mislim da će biti osuđujuća presuda, stvarno želim da vjerujem da će biti oslobađajuća presuda – rekao je Stojanović
On navodi da je predsjednik Srpske mogao da se pozove na imunitet, a oni su mogli donijeti odluku o skidanju imuniteta, ali da je Dodik jasno rekao da želi da prođe kroz to suđenje iako ne priznaje taj sud.
Stojanović očekuje da se već u novembru zakaže ili pripremno ročište, statusna konferencija, ili početak suđenja, uvodna riječ tužioca i prve dokaze.
Advokat Goran Petronijević ocijenio je da je dobar potez pojavljivanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića pred Sudom BiH po optužnici za “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, a da je ta optužnica duboko politički motivisana.
Petronijević, koji predvodi savjetnički tim advokata iz Srbije, rekao je da bi postupak protiv Dodika i Lukića trebalo prekinuti do okončanja postupka po krivičnoj prijavi koju je protiv Kristijana Šmita podnio ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić da Šmit nije legitiman visoki predstavnik u BiH.
Petronijević je ocijenio da je prethodno pitanje svih pitanja – da li je Šmit visoki predstavnik, da li je legitimno izabran i da li može crpiti ovlašćenja.
Petronijević je ocijenio da se od faze nelegitimnosti Šmita sada prelazi na drugu fazu – nelegitimnost donošenja uopšte člana Krivičnog zakona gdje Šmit kaže da je onaj koji ne postupi onako kako on kaže, izvršio krivično djelo.
On je istakao da su se samo u tiranijama i u vrijeme careva u srednjem vijeku tako donosili zakoni, ali da je u sadašnjim savremenim državama krivično zakonodavstvo u nadležnosti najvišeg predstavničkog organa, to jest skupštine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com