Nakon velike borbe da očuvaju proizvodnju ratari su već sada sigurni da će ove godine izgubiti dio prinosa. Razmišlja se o žetvi, ali i cijenama pšenice na berzama koje nisu ohrabrujuće po proizvođače. Građane s druge strane interesuje da li će se pad cijena žitarica odraziti i na smanjenje cijena hljeba i pekarskih proizvoda jer se na tržištu već neko vrijeme i brašno nabavlja po jeftinijim cijenama.
Žetva pšenice je na pragu, pa se sve intenzivnije govori o stanju ove kulture na njivama nakon veoma vremenski nestabilne sezone u kojoj je ova strateška ratarica rasla i razvijala se. Obilježile su je kažu poljoprivrednici velike bitke sa insektima i bolestima koje su nastojali da dobiju uz znatno veća ulaganja. Brine ih međutim stanje na tržištu pšenice jer na berzama cijene ne ulivaju nadu da će se nakon žetve moći pokriti troškovi sjetve i zaštite.
U Semberiji su mnogi jesenas sijali veće površine pod pšenicom, sada im je briga gdje u žetvi plasirati rod.
Da će na žitaricama ove godine teško do zarade, a briga im je i plasman rekli su nam i poljoprivrednici iz susjedne Srbije i Hrvatske. Problemi su nam kako kažu svugdje isti, a brine ih i ovogodišnji kvalitet hljebnog zrna.
Ako ove godine otkupna cijena bude niža, proizvodnja pšenice će kažu ratari biti neisplativa. Prinos će dodaju biti manji za oko 30 odsto nego lane, ali postavljaju pitanje, zašto ne pada cijena hljeba, kada je cijena pšenice na svjetskom tržištu dosta pala. Mišljenja građana o aktuelnim cijenama hljeba i stanja na tržištu goriva i žitarica gdje je evidentan pad cijena, podijeljena. Dok su jedni stava da bi niža cijena glavne sirovine i energenta trebalo da se odrazi na korekciju cijene hljeba, drugi su se na aktuelno stanje tržišta hljeba i pekarskih proizvoda već kažu navikli.
Usljed pandemije virusa korona, te dešavanja na globalnom planu koja su se odrazila i na domaći teren pekari u Semberiji su kažu nastojali da održe prihvatljivim cijene hljeba i pekarskih proizvoda s obzirom na inflaciju i standard stanovništva. Sve je to kažu danas akumuliralo određene gubitke po njihovo poslovanje.
Kako bi se stanje u mlinsko-pekarskoj industriji, pa samim tim i na tržištu osnovnih prehrambenih namirnica ustabililo, Pelemiš navodi da su pokušavali pismenim zahtjevima i urgencijama izvojevati kod nadležnih da se uredi platni promet.
Mlinari kažu pšenice će biti ali je i njima sporan kvalitet. Napominju da je došlo do pojeftinjenja brašna i ističu da je vreća brašna od 25 kilograma prije dva mjeseca koštala oko 30 KM, a da se sada može kupiti i za 23 ili 24 marke. Pojeftinjenje bi kažu bilo i veće, nego su zalihe kupljene po višoj cijeni i sada se kalkuliše do žetve. Svima je ipak jasno da je pšenica berzanska roba, te da je ona iz Ukrajine napravila pometnju, jer se kažu prodaje po bagatelnim cijenama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com