Danas slavimo najradosniji hrišćanski praznik, rođenje Isusa Hrista! Srećan Božić! Mir božiji, Hristos se rodi!
Pravoslavni vjernici slave 7. januara Božić kao uspomenu na dan rođenja Isusa Hrista, Sina Božjeg, spasitelja svijeta.
To je praznik rađanja novog života, koji se kod Srba obilježava najljepšim vjerskim običajima i obredima.
Svi ti običaji imaju za cilj da se Bog umoli da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Otuda se Božić smatra i najradosnijim porodičnim praznikom koji se slavi tri dana – dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice, a zatim Sveti arhiđakon Stefan. Sa Vaskrsom i Duhovima (Sveta Trojica), Božić spada u tri najveća hrišćanska praznika.
Nijedan praznik ne sadrži više narodnih običaja koji su se održali do današnjih dana kao Božić. Najrasprostranjeniji su: polaganje badnjaka, miješenje česnice, pečenje pečenice, mirbožanje, položajništvo, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje… Na Božić ljudi se pozdravljaju sa „Hristos se rodi!“ i „Vaistinu se rodi!“.
Običaji i vjerovanja
Na ovaj dan dobro je započeti neki posao da bi ukućani i domaćinstvo cijele godine bili napredni i bogati, ne treba biti praznih džepova i valja se i ponoviti.
Za Božić se ne valja ni sa kim svađati jer će ljude cijele godine tjerati baksuz.
Ne bi trebalo raditi stvari koje su nam tokom godine zadavale probleme da bismo ih u narednoj godini lakše savladavali.
Prvog dana Božića ne odlazi se nikuda iz kuće, već porodica na okupu uživa u ručku i toploj porodičnoj atmosferi. Božićni ručak prvi je mrsni obed poslije dugog posta i uvijek je bogat i raznovrstan, ali obilježavaju ga dva neizostavna elementa: česnica i pečenica. Ručak je najsvečaniji trenutak Božića. Božićna trpeza, prema narodnom shvatanju, morala bi biti bogata. Pravilo je bilo da se o Božiću svi ukućani dobro najedu i napiju.
Otkad slavimo Božić
Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji, kojeg je rodila Djevica Marija bezgrešnim začećem putem Svetog duha u gradu Vitlejemu. Pošto se u Novom zavjetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Vaskrs. U prvo vrijeme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija. Božić je počeo da se slavi u Rimu 354. godine, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje rimskog božanstva sunca Sola Inviktusa.
Ko slavi Božić 7. januara po julijanskom kalendaru
• Srbi
• Rusi
• Bjelorusi
• Gruzini
• Ukrajinci
• Makedonci
• Moldavci
• Jerusalimska pravoslavna crkva
• Koptska pravoslavna crkva
• Etiopska pravoslavna tehavedo crkva
• Eritrejska pravoslavna tehavedo crkva
(Kurir)