Većina domaćih carinskih terminala nije u vlasništvu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja i dalje muku muči sa naplatom potraživanja od drugih vlasnika, a u riječ je o dugu od oko dva miliona maraka.
U BiH ima 38 carinskih terminala, od kojih je osam u vlasništvu UIO, dok su na ostalih 30 lokacija carinskih ispostava držaoci terminala ostala pravna lica ili organi lokalne uprave, koji imaju ugovore sa upravom.
Terminali moraju ispunjavati uslove iz odluke o carinskom terminalu i instrukcije o postupku naplate naknade za korišćenje terminala i kontrolu poštovanja ugovora iz 2016. godine.
Pravna lica i organi lokalne uprave, koji su vlasnici terminala, dužni su da od naplaćenog iznosa za korišćenje 30 odsto uplate na jedinstveni račun UIO, a naknada od strane onih u vlasništvu uprave u potpunosti se uplaćuje na taj račun.
Ukupno prikupljeni prihodi po osnovu korišćenja carinskih terminala od 2006. do 2020. godina iznose 208,6 miliona maraka. Držaoci carinskih terminala su, kako su potvrdili u UIO BiH, uplatili 84 miliona, dok je ostatak prikupljen po osnovu korišćenja terminala koje drži uprava.
Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević je pojasnio da uprava ne raspolaže novcem od te naknade, već se sredstva raspoređuju korisnicima sa ostalim prihodima od indirektnih poreza. Zbog toga, kaže, ne postoji mogućnost da UIO koristi taj novac za održavanje carinskih terminala u svom vlasništvu, ni izgradnju novih.
U proteklim godinama bilo je problema sa ispunjavanjem obaveza na onim adresama gdje vlasnik nije UIO, ali su nakon stupanja na snagu odluke o carinskom terminalu, početkom 2016. godine, svi morali potpisati nove ugovore i ispuniti uslove, tako da su otklonjeni brojni nedostaci.
– Dugovanja po osnovu te naknade iznose oko dva miliona KM, a na spisku je osam dužnika. Ukupan dug ranije je iznosio čak 15,3 miliona KM, ali je UIO do sada u postupku prinudne naplate uspio naplatiti 13,3 miliona KM. Dugovi su iz ranijeg perioda, a novom odlukom propisana je obaveza obezbjeđenja bankarske garancije za pokriće eventualno neizmirenih obaveza po osnovu prihoda od terminala, tako da više nema mogućnosti da sadašnji držaoci terminala uopšte imaju dugove – istakao je Kovačević.
Evidencije uprave pokazuju da je u devet mjeseci 2020. godine po osnovu prihoda prikupljenih na osnovu korišćenja carinskih terminala ukupno prikupljeno 11,6 miliona, što je za 0,8 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine. Razlog pada prihoda je manji broj kamiona koji su koristili terminale zbog smanjenog uvoza i izvoza robe zbog pandemije virusa korona.
Na pitanje da li uprava gradi ili ima u planu da gradi nove terminale, Kovačević kaže da prema trenutnim informacijama u budžetu UIO za 2021. godinu nisu predviđena sredstva isključivo za gradnju terminala.
– Trenutno se rade granični prelazi Bratunac i Svilaj, međutim za sada tu nije predviđeno da budu carinske ispostave – rekao je Kovačević i dodao da UIO muku muči sa održavanjem i upravljanjem svojim terminalima jer kroz budžet ne dobijaju ni približno dovoljno novca koliko je potrebno.
Ako BiH želi da sve terminale ima pod svojim okriljem, dodao je, mora se naći novac za kupovinu vlastitih prostora gdje bi oni bili.
(Glas Srpske)
