Zarazna bolest afrička kuga svinja dijagnostikovana je kod praseta divlje svinje u lovištu Vršačke planine u susjednoj Srbiji. U Srpskoj za sada stanje zadovoljavajuće. Kako nam je potvrđeno u Institutu “Vaso Butozan” u protekla tri mjeseca bila su dva sumnjiva slučaja na ovu bolest, ali je analizama utvrđeno da nije riječ o afričkoj kugi svinja.
Međutim program monitoringa i dalje traje, pa bilo kakvo uginuće na svinjogojskim farmama uz nadzor veterinarskih organizacija bude prijavljeno i uzorci se dostavljaju na analizu referentnoj laboratoriji Instituta. Stanje po pitanju afričke i klasične kuge svinja na području BiH trenutno je stabilno, a da bi tako i ostalo, osnovno je da farmeri ne prikrivaju bilo kakav sumnjiv slučaj na svom gazdinstvu
U provođenje redovnog monitoringa na terenu uključeni su svi nadležni u lancu. Velika je uloga u ovom poslu Lovačkog saveza Srpske, odnosno lovaca, uzimajući u obzir primjere iz susjedstva da je upravo migracija divljih svinja bila najvažniji faktor širenja afričke kuge.
Redovni su u Srpskoj i monitorinzi na brucelozu, za sada je stanje i po pitanju ove bolesti zadovoljavajuće, bilježe se samo sporadični slučajevi.
S druge strane borba sa takozvanim “štalskim bolestima” životinja i dalje je najintenzivnija. Mastitisi, te uzgojne reproduktivne bolesti svinja kao što je pirares, te cirko-virusne infekcije i dalje povlače najveći angažman veterinarske struke.
Kod farmskih bolesti preventiva i liječenje su u svakom slučaju najjeftiniji, problem a samim tim i troškovi su daleko veći kada se bolest raširi na farmi.
U posljednjih osam mjeseci Institut u saradnji sa veterinarskim organizacijama u Semberiji intenzivno radi na suzbijanju mastitisa na farmama. Dobra volja farmera da uđe u kontorlu mastitisa te da poboljša higijenske uslove siguran je put da se i izbore sa mastitisom.
Važno je naglašava više vremena posvetiti muznim grlima intenzivnije prateći stanje mliječne žlijezde kod krava. Naši farmeri su ističe vrijedni ljudi ali su dodaje zaokupljeni brojnim poslovima.
Da se svijest farmera mijenja na bolje potvrđuje i broj uzoraka koje je zaprimila laboratorija instituta u Bijeljini. Od početka godine pa do sada na analizu je stiglo 206 uzoraka, što je značajno više u odnosu na prošlu godinu. Konstantni su i obilasci farmi, pa uz stručni nadzor bolje se provodi takozvani higijenski paket mjera.
Teško je sa manjih farmi isključiti iz proizvodnje jedno ili više muznih grla pojašnjava Stevanović jer farmeri često ističu ekonomski gubitak koji će teže nadoknaditi. Ipak preporuka je struke da na farmama treba ostavljati veći broj rasplodnih grla iz vlastitog uzgoja.
Pozitivni primjeri u posljednjih nekoliko godina bilježđe se širom Srpske. Farmeri se sve više okreću uzgoju vlastitog priplodnog materijala za remont i podmladak farme. Ranije su se više okretali uvozu priplodnih junica, ipak to je za sobom povlačilo i određene rizike. Da li će se grlo iz uvoza prilagoditi ovdašnjim uslovima držanja, ili će nabavka grla iz inostranstva svojim useljenjem na farmu donijeti neku od uzgojnih bolesti.
Kupovina junice sa strane je “mačak u vreći”, što su ranije shvatili farmeri u Hercegovini i na području opštine Gacko. Njihova zatvorena proizvodnja pokazala se apsolutno idealnom kada je o mastitisima i drugim uzgojnim bolestima riječ.
Zanemarivanje i nedostatak konstantnog nadzora stanja muznih grla uglavnom je najveći uzrok pojave i zapuštenosti mastitisa kod krava što dovodi do većih ekonomskih gubitaka ako izostane blagovremena reakcija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com