Pred poljoprivredom čini se nikada teža godina, bar tako ocjenjuju proizvođači, koji se suočavaju sa znatno visočijim ulaganjima u zahtjevnom poslu. S toga im je kažu svaka podrška kroz podsticaje dobro došla.
S druge strane neusaglašeni stavovi na relaciji Gradska uprava-Agrarni fond oko raspodjele 1,7 miliona maraka ovogodišnjih lokalnih podsticaja, slutili su prema tada iznesenim stavovima, da će se na operativnost lokalnog Pravilnika čekati neko vrijeme.
Tražimo da se u Nacrtu pravilnika ispoštuju sve odredbe koje smo utvrdili tokom javnih rasprava sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja, rekao je proteklih dana gradonačelnik Bijeljine. Usaglašeno je tvrdi on da limit za pšenicu iznosi 1.800 KM, da premija po kilogramu hljebnog zrna bude do 3 pfeninga, da podsticaje imaju i proizvođači krompira, ali i da kalcifikaciju zemljišta sa 20 odsto sredstava sufinansiraju poljoprivrednici.
Važno je da se samo ispoštuje ono što je usaglašeno tokom održanih javnih rasprava, kategoričan je Petrović.
U Agrarnom fondu ističu da su 4. maja održali javnu raspravu o nacrtu pravilnika, a prije toga o programu rasopodjele sredstava razgovaralo se sa poljoprivrednicima još u dva navrata. Direktor Agrarnog fonda kaže, da je Nacrt pravilnika koji su predložili obuhvatio 80 odsto zahtjeva poljoprivrednika usaglašenih na javnim raspravama, ali i ono što je predlagao sam gradonačelnik, a bilo je u korist poljoprivrednika.
I sufinansiranje krečnjaka od strane poljoprivrednika, izazvalo bi kaže Lazarević kontra efekat.
Sve se radi na osnovu analiza, raspolažemo svim podacima iz posljednjih 14 godina o tome kako su se kretali i dijelili podsticaji kaže Lazarević i dodaje da se ni Pravilnik niti program korištenja sredstava ne piše kako kaže ” na pamet”. Podsjeća da je prošle godine podsticaje Agrarnog fonda ostvarilo 2.300 ljudi.
Kako se sa pričom ne bi išlo u krug “ko je ispoštovao, a ko nije zahtjeve poljoprivrednika” prilikom krojenja glavnog dokumenta o raspodjeli podsticaja, iz Agrarnog fonda su zatražili od resornog odjeljenja da sazove novi sastanak sa poljoprivrednim proizvođačima, do koga je i došlo u petak. Uz nešto burniju raspravu koja se vodila i među poljorpivrednicima, došlo je i do usaglašavanja stavova. Uvršten je podsticaj za krompir, limit za pšenicu biće 2.500 KM, mjeru kalcifikacije proizvođači neće sufinansirati. Veće podsticaje iz agrarne kase imaće i pčelari.
Usaglašeno je i povećanje podsticaja stočarima odnosno uzgajivačima tovnih junadi i priplodnih junica, rašće podsticaji i proizvođačima duvana, pa će sa 15 biti povećani na 20 pfeninga po kilogramu proizvedenog i predatog duvana.
Ratari zadovoljni, dogodine će kažu tražiti da podsticaj za pšenicu bude i veći
To što će u stopostotnom iznosu mjeru krečnjaka finansirati Agrarni fond pozdravljaju poljoprivrednici. Krečnjak je kažu u godini redukovane primjene mineralnog đubriva prijeko potreban njivama gdje je lošija struktura zemljišta.
Nastojaćemo da i ove godine obezbijedilo i dodatna sredstva i realizujemo isplate podsticaja u predviđenim iznosima, kaže gradonačelnik.
U osnivačkom aktu predviđeno je kaže Zlatan Lazarević da lokalni agrarni budžet iznosi 6 odsto od budžeta grada, to bi prema aktuelnom stanju u gradskoj kasi sada trebalo da iznosi 3,6 miliona KM. Međutim ove godine sredstava jesu rasla ali ne u ovoj mjeri, pa trenutno iznose 1,7 miliona KM. U skladu sa planiranim ovogodišnjim mjerama koje su još jednom prečešljane i usaglašene na javnoj raspravi sa poljoprivrednicima, procjenjuje se da će za njihovu realizaciju biti potrebno još dodatnih 500.000 KM.
Nakon što je sve usaglašeno najkasnije za desetak dana Pravilnik o raspodjeli lokalnih podsticaja ugledaće svjetlost dana i biće operativan. Usaglašeno je i da Komisije vrše nadzor nad dodjelom lokalnih podsticaja, radi transparentnijeg procesa.
Bez javnih rasprava nema ni napretka niti usaglašavanja stavova, složili su se u izjavama učesnici ovog sastanka koji je izrodio konstruktivan dogovor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com