Voćnjaci na Majevici i u podmajevičkim krajevima dali su i ove godine sve od sebe. Nakon proljećnih mrazeva, snijega i nepogoda koje su prijetile da ugroze proizvodnju, voćarima se posrećilo, bilo je kažu pristojnog roda u zasadima šljive, a i jabuka je opravdala ulaganja.
Prije nekoliko dana okončana je i berba jabuka u podmajevičkim voćnjacima. Odmah nakon berbe pristupilo se i pomotehničkoj mjeri, jesenjoj rezidbi voća jer makaze su u voćnjacima zastupljene tokom cijele godine.
Jabuka se trenutno dobro prodaje, ipak najbolje se može zaraditi na ovom voću tokom zimskih mjeseci, međutim proizvodnja je u voćnjacima, pokazuje računica, znatno poskupila.
Kada đubrimo naše voćnjake to radimo “na rezervu” pojašnjava Milošević, ipak đubrivo je postalo najskuplja stavka u poljoprivredi, pa su proizvođači u svim sektorima biljne proizvodnje s razlogom zabrinuti, šta će im donijeti i šta će imati od iduće proizvodne sezone.
Ugljevički voćari tradicionalno izvoze šljivu na tržište zemalja Evropske Unije. Ovi su predjeli predodređeni za voćarsku proizvodnju jer voće prispjeva na berbu desetak dana prije nego što se u toj fazi nađu voćnjaci u okruženju i upravo su to prednosti koje podmajevičkim voćarima širom otvaraju vrata za izvoz i plasman po boljim cijenama.
Od uzgoja i proizvodnje šljive podmajevičani ne odustaju, ulažu sredstva u zaštitu i zanavljanje voćnjaka jer im upravo šljiva donosi prvu zaradu. Za razliku od ove voćne vrste jabuka je na ovom području manje zastupljenja jer zahtijeva i veća ulaganja.
Proizvođači voća u BiH zainteresovai su i za uvođenje novog sortimenta sve zbog zahtjevnijeg tržišta, međutim ograničava ih jedinstvena sortna lista, pa su uglavnom zastupljene čačanske sorte šljive i stenlej.
Klimatske promjene sve češće određuju tok i rezultate u proizvodnji voća, kolebljivo je i tržište, naročito cijene gotovog proizvodsa i potrebnih repromaterijala pa se nameće i pitanje donosi li voćarstvo danas zaradu, a nekada ranije hektar jabuke mogao je pokriti troškove četvoročlane porodice.
Takvo stanje se ne zatiče u podmajevičkim krajevima. Voćanjeci se ovdje ne krče, jer ekonomske isplativosti ima. Darko je četvrta generacija voćara u svojoj porodici, tradicija voćarstva se prenosila s koljena na koljeno i cilj je da se tako nastavi i u budućnosti.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com