Uprkos krizi izazvanoj pandemijom virusa korona, u Srpskoj je lani, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), registrovano 420.335 vozila, što je za skoro 9.000 više u odnosu na godinu ranije.
Podaci MUP-a RS pokazuju da primat u registraciji i dalje imaju putnička vozila, pa je tako prošle godine na putevima Srpske krstarilo 350.597 automobila, a godinu ranije 344.902.
U MUP-u RS ističu da je u posljednje dvije godine “folksvagen” bilo najčešće registrovano vozilo u Srpskoj.
– Najviše vozila registrovano je u Banjaluci i to 78.996, uglavnom automobila. Na listi lokalnih zajednica sa najviše vozila drugo mjesto zauzima Bijeljina sa 40.288 registracija. Treće mjesto je zauzeo Prijedor sa 24.887 registrovanih vozila – kazali su MUP-u.
Najmanje četvorotočkaša ima u opštini Jezero, gdje je lani registrovano 291 vozilo, dok po oko 100 vozila više imaju Novo Goražde i Trnovo.
Prema podacima MUP-a, prosječna starost svih vozila lani je bila 18 godina, odnosno 2002. godina proizvodnje. Na putevima Srpske lani je u odnosu na godinu ranije bilo i na stotine mopeda i motocikala više.
Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović rekao je za “Glas Srpske” da je automobil odavno potreba, što se posebno pokazalo u vrijeme pandemije, jer vožnja u autobusima predstavlja veći rizik za zarazu virusom korona.
– Broj registrovanih vozila u Srpskoj biće još veći, posebno imajući u vidu da sve više lokalnih zajednica dobija video-nadzor koji detektuje neregistrovana vozila. Problem neregistrovanih vozila najizraženiji je u malim opštinama, gdje dosta vozača, pogotovo u udaljenijim selima, svakodnevno voze automobile bez tablica – kazao je Radović.
Prema njegovim riječima, starosna struktura vozila je i dalje najozbiljniji problem.
– Vozni park u Srpskoj sve je stariji i lošiji. Ako se u obzir uzme prosječna godina starosti, onda je pola vozila u Srpskoj starije od 25 godina. Taj faktor značajno utiče na bezbjednost u saobraćaju – rekao je Radović.
On je podsjetio da starija vozila nemaju aktivne sisteme bezbjednosti saobraćaja, poput ESP-a koji omogućava da vozilo stabilnije prođe kroz krivinu. U Srpskoj veliki broj vozila, kako kaže, još nema ni ABS sistem kočenja, dok su vazdušni jastuci gotovo misaona imenica.
Marija Bojić iz Banjaluke kaže da je automobil kupila u najvećem jeku pandemije, jer zbog straha od zaraze nije željela da na posao putuje gradskim prevozom.
– Auto sam planirala godinama da kupim i uvijek iz nekog razloga to prolongirala. Međutim, kada se pojavio virus korona, dva mjeseca sam na posao putovala pješke, jer nije ni bilo gradskog prevoza. Kasnije, kada su gradski autobusi ponovo krenuli da voze, jednostavno nisam mogla dozvoliti da se moji roditelji i ja izlažemo riziku i kupila sam prvi auto na koji sam tada našila – kazala je Bojićeva.
Prva registracija
Prema podacima MUP-a RS, lani je u Srpskoj bilo 87.798 prvoregistrovanih vozila, od čega je 2.496 novoproizvedenih. U Srpskoj je godinu ranije prvi put registrovano 99.507 vozila, od čega 2.894 novoproizvedenih.
(Glas Srpske)
