Lanjska suša, nedostatak radne snage i generalno smanjenje proizvodnje crvenog luka dovelo je do nestašice ovog povrća na domaćem tržištu, pa građani za kilogram uvoznog moraju da izdvoje i do tri marke.
Na pijacama širom Srpske cijena crvenog luka kreće se od dvije do tri marke po kilogramu, dok je on u marketima nešto jeftiniji.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić kaže za “Glas Srpske” da je luk koji se trenutno prodaje po visokim cijenama porijeklom iz Kazahstana.
– Iza nas je sušna godina i umanjeni prinosi, a smanjen je i broj domaćinstava koji se bave tom vrstom proizvodnje i to je najveći problem. Trenutno se zbog toga prodaje uvozni luk, jer našeg više nema, a nema ga ni u Srbiji, Hrvatskoj i u okruženju – rekao je Ilić, koji se i sam bavi proizvodnjom luka.
Objasnio je da su jesenjski luk prodali i sada čekaju ozimi luk koji dospijeva krajem maja.
– Njegova cijena će biti mnogo jeftinija, a za prognoze kakva će ova godina biti još je rano, ali ćemo svakako dati svoj maksimum da proizvedemo što više i kvalitetnije – kazao je Ilić.
Objasnio je da je radna snaga ta koja diktira koliko će se luka sijati, a on ga uzgaja na površini od dva hektara, gdje prosječni prinos bude između 40 i 60 tona po hektaru.
Proizvođač iz sela Kukulje kod Srpca Nikola Lakić kaže da je do nestašice luka došlo zbog smanjenja površina u proizvodnji, dok su neke druge kulture povećane.
– Lani je povećana proizvodnja kupusa i lubenica i to se odrazilo na cijenu tih artikala koje su bile znatno jeftinije u odnosu na 2021. godinu – rekao je Lakić.
Objasnio je zbog čega proizvođači generalno odustaju od proizvodnje.
– Radne snage nedostaje, a proizvodnja sama po sebi je veoma skupa i iziskuje mnogo veća ulaganja u odnosu na druge kulture, pa su se mnogi okrenuli jednostavnijim i profitabilnijim kulturama – rekao je Lakić.
Ispričao je da planiraju godišnji rast proizvodnje luka do nekih 20 odsto.
– Naše površine su ipak skromne i to će biti ukupno negdje oko 5,5 do šest hektara, širiti se možemo onoliko koliko imamo radnika – rekao je Lakić.
On je ispričao da je u Srpskoj luka u malim baštama sve manje.
– Nekada je luk u okućnicama bio redovan usjev, a sada u nekim domaćinstvima nemamo ni cvijeće. Ljudi žive ubrzano, na poslu su većinu dana, a neki budu i odsutni po nekoliko dana, te nemaju vremena time da se bave – rekao je Lakić.
Vrijednost
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH na domaće tržište je tokom januara uvezeno 876.596 kilograma crnog luka, vlasca, bijelog luka, praziluka u vrijednosti većoj od 1,1 milion maraka, najviše iz Holandije.
– Tokom prošle godine u BiH je stiglo 9.671.021 kilograma ovih proizvoda, čija je vrijednost nešto veća od osam miliona maraka. I tada je najviše stiglo iz Holandije – podaci su UIO.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com