Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas proslavlja praznik Rođenje Svetog Jovana Preteče – Ivanjdan.
Jovan se naziva Krstiteljem jer je u rijeci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, te Pretečom zato što je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje.
Ovaj svetitelj rođen je od starijih roditelja – oca, sveštenika Zaharija i majke Jelisavete, Bogorodičine rođake.
Kada je Jelisaveta ostala trudna, Zaharije je zanijemio. Kada se rodio Preteča, od njegovog oca Zaharija je zatraženo da na pločici napiše ime djeteta i kada je on napisao sinovljevo ime, istog časa je progovorio.
Kao mlad Jovan je otišao u pustinju gdje se hranio korijenjem i divljim medom. U propovijedima je kritikovao moralno posrnuće svojih savremenika, pozivajući ih da se pokaju i vrate životu po Božijim zakonima.
On je krštavao ljude u rijeci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim “ide onaj koji će ih krstiti Duhom Svetim i ognjem”.
Jovana Preteču je pogubio judejski kralj Irod. U kalendaru SPC Svetom Jovanu se čini pomen tri puta godišnje, i to, osim Ivanjdana, još i 20. januara – Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, te 11. septembra – Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
“Djevojački praznik” – običaji i rituali posvećeni ženskom rodu
Ivanjdan je u narodu poznat i kao “djevojački praznik” zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu.
Vijenci od ivanjskog cvijeća, pjesma djevojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.
Ponegdje je običaj i da se kroz vijence od upletene jovanove trave na Ivanjdan provlače žene koje nemaju djecu, a žele ih.
U nekim dijelovima postoji vjerovanje i da djevojke koje nisu udate danas treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.
Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da se na današnji dan može vidjeti lik budućeg bračnog partnera – suđenika. Naime, u posljednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.
Branje ljekovitih trava i pletenje vijenca
Među nizom živopisnih običaja vezanih za taj dan posebno mesto ima branje ljekovitih trava i pletenje vijenaca od ivanjskog cvijeća, praćeno pjesmom djevojaka.
U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pjevalo.
Prema običajnom kalendaru, tri dana prije i tri dana poslije praznika, ne ulazi se u vinograd.
Kaže se da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Praznik uvijek pada u vrijeme Petropavlovskog posta, pa se ovog dana ne mrsi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com