Ekonomski stručnjaci upozoravaju da tek predstoji propadanje privrede /VIDEO/

Ekonomske posljedice pandemije biće katastrofalne po domaću ekonomiju. Iako su sa radom počeli svi privredni subjekti, mnogi od njih bilježe samo deset odsto od ukupnog prometa koji su imali prije epidemije, pošto je naglo oslabila i kupovna moć građana. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da tek predstoji propadanje privrede.

Kriza je u cijelom svijetu, ipak najpogođenije su zemlje u razvoju, među kojima je i Bosna i Hercegovina, a takve zemlje neće moći opstati bez međunarodne finansijske pomoći.  Finansijska pomoć znači- zaduživanje! Pomoći privredu tako što će se Vlada zadužiti, nije rješenje koje će nas odvesti na dobar put, ocjenjuje profesor ekonomije Aleksa Milojević.

Došlo je do drastičnog pada kupovne moći velikog broja građana i to je, sigurno jedna od najtežih posljedica krize, jer utiče gotovo na sve segmente ekonomije osim onih subjekata koji su u potpunosti fokusirani na izvoz.

Pad kupovne moći građana najviše sada osjete ugostiteljski objekti, kao i preduzetnici. Iako je vlada pokrenula paket mjera pomoći privredi, mnogima ni to ne može pomoći da stanu na svoje noge, jer kome će prodati svoje usluge i robu budući da su džepovi građana sve plići.

Aleksa Milojević

Prema podacima Centralne banke BiH blokirano je više od 90.000  računa poslovnih subjekata, a procjene ekonomista su da će se broj blokiranih računa u kratkom periodu povećati i do 150.000. Već četiri godine živimo u fazi deflacije, odnosno u fazi pada cijena kada preduzeća moraju nužno da propadaju, a tek nam predstoji jedno potpuno propadanje privrede, kaže Milojević.

A znatno je smanjen i ukupan promet preko fiskalnih kasa u Srpskoj. Prema podacima Poreske uprave u periodu od 16. marta, kada su uvedene prve mjere u borbi protiv širenja virusa korona u RS, pa do 26. aprila ove godine, kada je počelo postepeno ublažavanje mjera i omogućen rad određenih uslužnih djelatnosti i prodavnica, ukupan promet iznosio je 545 miliona maraka, što je za čak 391 milion maraka manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 937 miliona KM.

Samo vlastite investicije u proizvodnju vlastitih roba donosi bogatstvo i novac. Međutim, mi smo prestali da proizvodimo vlastite robe, ali nismo prestali da se konstantno zadužujemo  kaže Milojević.

Po svim pokazateljima i prognozama ekonomista i međunarodnih institucija, svijet se suočava sa najgorom ekonomskom krizom od Velike depresije 30-tih godina prošlog vijeka. Ipak ekonomisti kažu da dug Njemačke ili Amerike nije isti kao naš dug.

Poređenja sa nekim prošlim krizama i propastima berzi nisu primerena – jer, pandemija korona-virusa baca svet u neviđenu recesiju.

još uvek niko ne može reći koliko će duboko ekonomija pasti – i koliko će to stanje dugo trajati. Jer za razliku od ekonomskog udarca 30- ih godina, ovaj se talas uzdigao preko čitave planete i ne nazire se kraj nevoljama. O ovoj krizi će se sasvim sigurno učiti u ekonomskim školama i na fakultetima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *