Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, predviđa se globalni pad cijena robe za 12 odsto u 2025. godini.
Kako se navodi u izvještaju, ovo je uzrokovano sporijim ekonomskim rastom i ponudom nafte.
“Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17 odsto, a cijene hrane za sedam odsto, što će umanjiti pritisak na domaćinstva, ali otežati položaj zemalja izvoznica. Iako bi ovakva kretanja mogla pomoći u obuzdavanju inflacije, potreba je da zemlje u razvoju ojačaju fiskalnu politiku, investicije i trgovinu”, ističe se u izvještaju.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ekonomski rast vođen povećanom potrošnjom i investicijama u prethodnoj godini dosegnuo je stopu od 2,6 odsto, pišu “Nezavisne“.
Prema projekcijama, rast bi trebalo da dosegne stopu od 2,7 odsto u ovoj godini.
Svjetska banka za BiH preporučuje prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija.
“Prekvalifikacija radnika za ‘zelena’ radna mjesta pospješila bi produktivnost i ekonomski rast. U vrijeme globalne neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina treba da ubrza reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti”, istakao je Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.
Ono što je zanimljivo jeste da su cijene nafte u posljednjih mjesec-dva drastično pale i u BiH.
Ipak, cijene hrane stagniraju ili se povećavaju.
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da smo uvozno zavisna zemlja, tako da i pored domaće proizvodnje hranu nabavljamo iz inostranstva.
“Logično je da bi trebalo slijediti trend koji postoji u svijetu, da cijene hrane, uz određena odstupanja, prate svjetske trendove. Pad cijena nafte je svakako posljedica slabijih prognoza ekonomskog rasta. Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti i u skladu s tim pad cijena nafte i pad agregatne tražnje koje doprinosi padu cijena. Nafta je roba koja determiniše u velikoj mjeri troškove proizvodnje ostalih dobara. Pad cijena se može očekivati i kod nas. Ipak, ne treba da budemo srećni zbog okolnosti zbog kojih cijene padaju. Dakle, kad god cijene padaju zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti u svijetu, to nije pozitivan trend”, rekao je Gligorić.
Dodao je da je ekonomsko pravilo da su cijene fleksibilne na više, a rigidne na niže.
“Kada se desi neki faktor zbog kojeg cijene bilo kojeg dobra treba da rastu, cijene se brzo usklađuju. A kada se dese okolnosti zbog kojih cijene treba da padaju, obično se to reflektuje u nižem procentu i dužem periodu. Teško da možemo da očekujemo da će cijene biti kao prije nekoliko godina, ali isto tako da će se brzo uskladiti ukoliko dođe do pada cijena”, objasnio je Gligorić.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako su dugoročne prognoze ove vrste vrlo upitne jer 2025. će vjerovatno biti nestabilna i puno toga se može promijeniti, za BiH je ipak najvažnije ono što se dešava na domaćem tržištu.
“Najbolji primjer je upravo veza između cijena goriva i svega ostalog na tržištu, gdje se rast cijena goriva uvijek koristi kao izgovor za poskupljenja robe i usluga, a sa druge stane, pojeftinjenje goriva je rijetko, čak najčešće nikada povod za pojeftinjenje robe i usluga. Zašto je to tako? Jer nema pritiska ni vlasti ni potrošača i trgovci komotno održavaju i dalje povećavaju nerealno visoke cijene s malo ili nimalo razloga. Zbog toga je malo nade da najavljeni pad svjetskih cijena može dovesti do pada cijena u BiH”, istakao je Gavran.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com
