Proizvođači kupusa širom Bosne i Hercegovine nalaze se u veoma nepovoljnom položaju jer imaju velike količine neprodatog kupusa za koje ne mogu naći kupce ni po dosta nižoj cijeni, te velike površine ovog povrća, kako tvrde poljoprivednici, biće zaorane.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je slab otkup, odnosno prodaja kupusa, a da je ta cijena pala i za 40-50 odsto u odnosu na prošlu godinu.
“Kolika god da je cijena kupusa, pa da je i džaba, niko ga neće. Ljudi nemaju gdje da lagere robu, pa rješavaju to na bilo koji način. Dosta toga će biti zaorano jer se ne isplati skidati kupus s njive, kupovati za njega vreće, a ne možete ga prodati. Tako se ide u još dublji minus”, kaže Bićo za “Nezavisne”.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja porvrtara RS, kaže da kupusa ima mnogo, da je cijena niska, a potražnja mala.
“Otkup povrća za koji je Vlada dala podsticaje u iznosu od dva miliona nije dao rezultate za kupus. Otkupljeno je dosta paprike i luka, ali krompira, kupusa i luka će ostati mnogo. Tu će biti dosta zaoranog, a ono što se proda, prodaje se po niskoj cijeni, koja varira”, rekao je Mastalo.
On kaže da kupusa ove godine ima mnogo zato što je pandemija virusa korona, pa nema svadbi, nema veselja, druženja, te da restorani rade malim kapacitetima i smanjena je generalno potrošnja povrća.
“Malo se povrća troši, a onda to ima za posljedicu da ga ima mnogo više na tržištu, odnosno više ga je i zasađeno proljetos zbog korone i sad se javila hiperprodukcija, odnosno velika ponuda, te se ne može toliko potrošiti i dolazi do pada cijene”, kaže Mastalo.
Iako je cijena izuzetno niska, Mastalo kaže da ga ne mogu prodati ni po toj niskoj cijeni zato što nema ni potrošnje. Dodaje da je kupus ove godine kvalitetan.
“Cijene su niske, bijeli kupus je 0,15-0,20 KM po kilogramu, dok je tamni varaždinac skuplji i on je oko 0,40 KM po kilogramu. Riječ je o veleprodajnim cijenama. Proizvođači daju po 0,20 KM po kilogramu pa po tome vreća košta dvije KM. Preprodavac ga kupuje po toj cijeni i prodaje po tri-četiri KM, te tako zaradi više nego proizvođač”, rekao je Mastalo.
On ističe da cijene na tržištu u maloprodaji variraju, ali da je bijeli kupus četiri KM, a varaždinac po šest-sedam KM.
“Za razliku od prošle godine, cijene su niže za oko 40 odsto i maloprodajne i veleprodajne, ali su procjene da se svejedno kupus neće ni prodati”, ističe Mastalo.
Proizvođač kupusa iz Bijeljine kaže da je cijena u odnosu na prošlu godinu pala za 40, pa i 50 odsto.
“Cijena jedne vreće bude oko dvije marke, ali ona varira u zavisnosti od potražnje. Cijene su niske, a troškovi veliki dok se plati radna snaga. Mi se bavimo i proizvodnjom organskog kupusa. Ove godine ima generalno manje kupaca. Imamo oko dva i po duluma organskog kupusa i on je 50 odsto skuplji od obične proizvodnje, međutim i tu je cijena pala”, kaže ovaj proizvođač iz Bijeljine.
Za razliku od brojnih proizvođača kupusa koji nisu uspjeli prodati svoj proizvod, proizvođač u Bugojnu kaže da je uspio prodati kupus koji je zasadio na tri duluma.
“Nisam imao problema što se tiče prodaje. Međutim, moja braća su posadila oko devet duluma i imaju problema s prodajom kao i većina proizvođača. Njima je od tih devet duluma ostalo još oko dva duluma koja nisu prodali”, kaže ovaj proizvođač iz Bugojna.
(Nezavisne)
