Godinama zanatlija, obrađivao je staklo i tako stakao i penziju. Danas je kalemar. Bio je to Rasimu Bošnjakoviću uvijek sporedni hobi dok se bavio svojim zanatom, ipak danas vrijeme provodi u svom rasadniku, gdje je mnogo toga u voćarstvu sam inovirao, eksperimentisao, probao. Kako god, skrasile su se kod njega brojne voćne vrste.
Akcenat stavlja Rasim na stari sistem kalemljenja. U svakom je zanatu priča poneka skrivena tajna. Neki ono što znaju i odakle za egzistenciju zarađuju ljubomorno čuvaju svoje umijeće pa i nisu voljni da ga prenesu drugima. Kod njega to nije slučaj. I sam je kaže nekada davno posmatrao kako voće kaleme vrsni kalemari, već godinama unazad svoje iskustvo prenosi drugima, koji su se slučajno ili ne našli u priči o voćarstvu.
Jedno je sigurno, kalemari dobro poznaju voćne vrste, ali i uslove koje zahtijevaju sadnice kako bi od sebe dale najbolje kada je o slasnim i kvalitetnim plodovima riječ.
Da je iskustvo “zlata vrijedno” posvjedočio nam je i raskošni rasadnik u kome stasavaju brojne voćne vrste, od autohtonih koje su ovdje očuvane ali i one koje su stigle iz daleka, a odomaćile su se u Semberiji. Sve ima svoje vrijeme, pa tako i kalemljenje.
Mogli smo kod ovog kalemara u Janji vidjeti i da na jednom stablu već sazrijevaju dvije voćne vrste, jedna sa domaćeg terena ona autohtona i druga koja je stigla sa nekog drugog područja kilometrima daleko od Semberije.
Voće u moglo bi se slobodno reći oglednim rasadnicima Rasim ničim ne tretira, ali mu sadnice svake godine daju kvalitetan rod. Uspješno suzbija i gusjenicu koja se aktivirala naročito u ovoj sušnoj godini, a koja bi ako se njena aktivnost ne spriječi na vrijeme mogla voćnjacima pričiniti ogromnu štetu.
Orezivanje kada je za to i vrijeme, navodnjavanje u ovako sušnim danima, te stari sistem kalemljenja za ishod iz sezone u sezonu imaju rezultat. Rodila je smokva, aronija, kruška, šljiva, jabuka i limun, ali i grožđe čija se vinova loza zaplela među raskošnim krošnjama drugih voćnih vrsta.
U posljednje vrijeme Rasim sve češće kalemi sibirski limun. Veoma je tražen i mnogi ga hoće na svom imanju. Sibirski nije zahtjevan, onaj koji se može vidjeti pred gotovo svakom kućom malo je kaže Rasim “veći gospodin”.
Da je vrijeme pandemije mnoge vratilo prirodi potvrđuje i činjenica da kalemljena šljiva sve češće napušta ovaj rasadnik.
Raskošno se u rasadniku isprsila smokva. Puna je roda i ove godine, a to je domaćinu kako nam reče posebno draga voćna vrsta.
Kod bobičaste aronije čini se važi pravilo da je lakše proizvesti nego prodati. Na ovom području ova voćna i nadasve korisna vrsta veoma dobro uspijeva, ali bez organizovanog otkupa otežan je i plasman, pa nakon berbe bobice završavaju u preradi jer za sokom od aronije potražnje ima.
Našao je svoje mjesto na imanju i krastavac. Roda ima čak i na onom struku koji se sasvim slučajno našao u pukotini među betonom. Kako je otišao u penziju osim voćarstvu posvetio se Rasim i cvjećarstvu, da je uspješan i u proizvodnji ruža svjedoči dvorište koje u avgustu krase najljepše boje.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com