Ministarstvo poljoprivrede Srpske u Bijeljini organizovalo prvi sastanak privrednika Srpske i Srbije iz oblasti organske proizvodnje s ciljem povezivanja organskih proizvođača i prerađivača, te obezbjeđivanja plasmana robe na oba tržišta.
U Bijeljini su se nedavno sastali proizvođači i prerađivači organskih proizvoda iz Srpske i Srbije s ciljem da se bolje povežu pa tako i ostvare sigurniji plasman svojih proizvoda. Među učesnicima sastanka bili su i oni koji su na svom imanju zaokružili kompletan ciklus proizvodnje i prerade kako u biljnoj, tako i u stočarskoj proizvodnji. Posebno su ponosni kažu na preradu povrća.
Na 35 hektara Nedeljko Kusturić uzgaja ljekovito bilje. Bavi se i preradom, tržištu nudi čajeve kao gotov proizvod te sirovinu za potrebe farmaceutske industrije u BiH. Okupio je oko sebe više od 300 kooperanata širom BiH, od toga je petnaestak na plantažnoj proizvodnji dok se ostali bave sakupljanjem samoniklog bilja.
U sektoru organske proizvodnje tržište je najbitnija karika kažu u resornom ministarstvu. Ovaj sastanak dobro će doći kako bi se proizvođači i prerađivači bolje povezali, a time i eventualno obezbijedili novo tržište za svoje proizvode u susjednoj Srbiji.
Danas je u Republici blizu 50 sertifikovanih proizvođača. Organska proizvodnja u Srpskoj u posljednje dvije godine intenzivno raste i takvi proizvodi postaju prepoznatljivi na tržištu.
2015. godine pod organskom proizvodnjom bilo je oko 200 hektara u Srpskoj, ove godine organski proizvodi gospodare na 1.015 hektara oranice. Najviše se proizvode voće, žitarice i ljekovito bilje, a zaživljavaju i organske farme.
Kako bi organska proizvodnja rasla ove se godine posebno podstiče kroz Pravilnik o podsticajima resornog ministarstva sa 600 KM po hektaru.
Ogroman potencijal u ovoj grani privrede vide i u Srpskoj i u Srbiji. Malina, kupina i šljiva su na listi top tri organska proizvoda u susjednoj Srbiji.
Kada nastupimo udruženi i zajedno, potencijali su nam nesumnjivo veći zaključuje Simićeva. Prema posljednjim podacima u Srbiji je oko 7.000 organskih proizvođača, a površine na kojima se proizvodnja odvija su nešto manje od 23.000 hektara. U Srbiji su kreirane brojne mjere kako bi se ovaj vid proizvodnje bolje razvijao i dostigao konkurentnost.
Glavno pitanje sa obje strane rijeke Drine je tržište jer one koji proizvede interesuje kako da plasiraju svoju robu i da li je razlika u cijeni jedan od razloga da se opredijele za ovaj posao.
Jedan od prijedloga je i da prerađivači u Srbiji u Srpskoj pšronađu dobre kooperante sa kojima će sklopiti saradnju.
I ako su proizvođači na ovdašnjim terenima još uvijek daleko od željenog cilja jer mnogi nisu ni spremni da se ozbiljnije prihvate organske proizvodnje, ono što je sigurno profit u ovom poslu ne dolazi odmah. Ideja je dugoročna jer se stanje na tržištu mijenja, a na pragu je vrijeme kada će kupci insistirati isključivo na organskim proizvodima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com