Na proizvodnim poljima pod pšenicom u Semberiji prikazana je praktična demonstracija primjene bespilotnih letjelica u daljinskoj detekciji i tretmanima zaštite od bolesti i štetočina. Primjena dronova u poljoprivredi regiona već je dokazala sve svoje prednosti na brojnim profesionalnim ogledima. Stručnjaci su stava da ova savremena dostignuća već uveliko osvajaju agrar širom svijeta, ali da je obaveza domaće struke nauke i agrara da brzo usvajaju nova znanja.
Na ovaj način mogu se detektovati napadi bolesti i štetočina u usjevima i to znatno ranije nego što je to uobičajeno u praksi, pa se samim tim brže može i djelovati kako bi se očuvala proizvodnja i osigurali prinosi. Problem ratara ovog kraja je usjev kukuruza koji zbog visokog porasta biljke nije moguće zaštititi od napada “kukuruznog plamenca”.
Dronovima je naime moguće obaviti interventne tretmane i to samo na lokalitetu na kojem su promjene determinisane, što je dosta ekonomično u skupom poslu zaštite kultura.
Izražene su klimatske promjene u posljednjih desetak godina koje se odražavaju i na samu tehnologiju proizvodnje, koju bez tretmana zaštite nije moguće održati. Ipak taj se posao mora odvijati u strogo kontrolisanim uslovima, s obzirom da je i tržište sve zahtjevnije i u smislu kontrola kvaliteta robe.
S razlogom se i postavlja pitanje, koliko su ovakve tehnologije odnosno “dronovi” dostupni domaćem poljoprivrednom proizvođaču i na terenu gdje su uglavnom usitnjeni posjedi, a plasman proizvoda izrazito otežan. Struka odgovara da ekonomičnosti ove tehnologije kod jednog poljoprivrednika koji raspolaže malom površinom zemlje nema, dok je druga priča na velikim posjedima, ali i u slučaju da se poljoprivrednici međusobno udružuju i više sarađuju.
Nadležni u resornom ministarstvu kažu da nova dostignuća nisu daleko od domaće poljoprivredne proizvodnje jer se u Srpskoj već primjenjuju neke od platformi koje su poboljšale kontrolu i nadzor nad proizvodnjom.
Glavna investicija je u znanje i iskustvo, kako bi se nova tehnologija što prije našla u praktičnoj primjeni. Znanje u ovom smislu seže u svijet agronomije, vazduhoplovstva i robotike.
O primjeni novih i savremenih tehnologija, te izazovima poljoprivredne proizvodnje u 2021. godini govorilo se na seminaru koji je na Univetzitetu Bijeljina organizovan uz podršku resornog ministarstva i gradske uprave. Razvoj i unapređenje poljoprivrede prioritet je i Gradske uprave, kaže prvi čovjek grada.
Pred domaćim agrarom su i u ovoj godini brojni izazovi, krenuvši od sjetve pa do berbe i žetve. Kako će posao biti realizovan u mnogome će odrediti vremenske ali i tržišne prilike, a hoće li i nad našim proizvodnim poljima ubuduće više na zadatku biti “dronovi”, odrediće vjerovatno i ovogodišnja računica u proizvodnji.
