Tradicionalna sječa badnjaka na Majevici /VIDEO/

U selu Priboj kod Lopara, mještani su tradicionalno usjekli badnjak, koji je prinjet u crkvenu portu ispred Hrama rođenja Presvete Bogorodice u ovom majevičkom mjestu, gdje će na Badnje veče biti organizovano tradicionalno nalaganje i paljenje badnjaka uz prisustvo parohijana i vjernog naroda. Sječenje badnjaka obavljeno je u blizini Manastira u Rožnju.

Srbi su kroz vijekove čuvajući običaje, sačuvali i vjeru pravoslavnu. Sječa badnjaka pokazuje zajedništvo naroda na Majevici jer se na ovaj način njeguje tradicija i tradicionalne vrijednosti. Badnjak, mlado cerovo ili hrastovo drvo, simbolizuje dolazak Isusa Hrista.

Na Majevici stari tradicionalni izvorni običaji odolijevaju svemu onome što je donijelo moderno doba, pa se tako običaji pamte i njeguju još od malih nogu, da bi se kroz život prenosili s koljena na koljeno i sa generacije na generaciju.

Praznici koji obiluju brojnim običajima iz godine u godinu okupljaju narod. Običaj tradicionalno sječenja badnjaka u parohiji pribojskoj okupio je mještane, to je smatraju veliki događaj koji donosi radost i veselje.

Sabornost i okupljanje u ovom majevičkom selu propratila je narodna pjesma, koja se orila na ovom mjestu, dok su zvuci violine i šargije odzvanjali krajolikom.

Hrastovo drvo oduvijek je važilo za simbol plodnosti. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvjetljava ne samo dom, već i najmračnije dijelove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.

Pregršt narodnih običaja zaštitni je znak obilježavanja praznika Hristovog rođenja.

Običaje smo uvijek pratili, a od prije više od desetak godina smo organizovali da svi zajedno sječemo badnjak uz pjesmu i u veselju, kažu Majevičani.

Slava na visini Bogu, a na zemlji mir,među ljudima dobra volja poruke su Božića.

Nostalgija za rodnim zavičajem vratila je mnoge rodnoj grudi, nakon što su radni vijek proveli negdje u inostranstvu. Majevičani svoj krajolik nisu zaboravljali, pa su mnogobrojnim donacijama iz dijaspore pomagali život, napredak i razvoj ovog kraja.

Zaslugom vjernika u posljednjih nekoliko godina završena je i obnova manastira Svetog proroka Jeremije u Rožnju na Majevici. Podignut je u Rožnju i manastirski konak pa u Loparama očekuju da će time biti stvoreni i uslovi za život monaha i povratak raseljenog srpskog stanovništva.

Manastirsko zdanje iz 13. vijeka manastir Rožanj Svetinja posvećena Svetom proroku Jeremiji zadužbina je kralja Dragutina Nemanjića, koji je za svog života, sagradio i manastire Tavna, Papraća, Lovnica i Ozren. Dakle, riječ je najstarijim pravoslavnim draguljima na ovim prostorima.

Na ovom mjestu na Majevici nalazi se i izvor vode koji nikada nije presušio.

Očuvati običaje naroda i prenositi ih na pokoljenja dio je očuvanja identiteta srpskog naroda. Srpski narod najradosniji hrišćanski praznik Božić provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitki. Prazničnu sliku upotpunjuje učešće u liturgijskoj zajednici, ali i praznična trpeza, toplina doma i međusobna ljubav ukućana.

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.