Crno tržište duvana u BiH raste iz godine u godinu, a u prilog tome svjedoči podatak da je u prva četiri mjeseca ove godine zaplijenjeno duvana i duvanskih proizvoda u vrijednosti od skoro 2,6 miliona maraka, dok se broj izdatih akciznih markica konstantno smanjuje.
Zbog šverca cigareta i duvana nisu u gubitku samo kompanije iz duvanske industrije već i zemlja koja stalno gubi prihod od akciza. Najveći gubitnici u ovoj priči zasigurno su potrošači jer je zbog prevelikog akciznog opterećenja došlo do velikog rasta cijena paklice, zbog čega je većina vremenom prešla na lako dostupne nelegalne cigarete. Opšte je poznato da konzumiranje duvana i duvanskih proizvoda nije zdravo, ali još veći razlog za brigu leži u činjenici da nelegalne proizvode niko ne kontroliše, ne zna se njihovo porijeklo, niti sastav.
Da crno tržište cvjeta kao nikada do sada, potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH čiji su službenici od 2013. do kraja aprila ove godine zaplijenili duvan i duvanske proizvode u vrijednosti većoj od 12 miliona maraka. Zapljene su nastavljene i ove godine, te je tako upisan i novi rekord jer su za samo četiri mjeseca tokom akcije “Stop švercu” zaplijenjene cigarete, rezani duvan i ručno punjene cigarete čija vrijednost dostiže 2,6 miliona KM, što je najveći iznos u proteklih sedam godina.
Uzroke sve veće ilegalne trgovine duvanom i duvanskim proizvodima potrebno je tražiti u previsokim akciznim opterećenjima koja su podigla cijene cigareta, koje odavno premašuju kupovnu moć stanovništva.
Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH Ratko Kovačević pojašnjava za “Glas Srpske” da je Uprava u 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duvanskih prerađevina sa legislativom EU, izdala 534,8 miliona akciznih markica za domaće i uvozne cigarete, a deset godina kasnije 227,3 miliona.
– Taj pad se nastavio i u prošloj godini, kada je izdato ukupno 184,9 miliona komada akciznih markica – rekao je Kovačević.
Zanimljivi su i prihodi od akciza na duvan i duvanske proizvode. Posmatrano od 2009. godine, ti prihodi su za deceniju uvećani za 418 miliona maraka, a lani, kada nije bilo poskupljenja cigareta, u odnosu na godinu ranije pali su za 157,3 miliona KM.
– To su pokazatelji nelegalne trgovine, a vrijednost oduzetih proizvoda za samo četiri mjeseca ove godine svjedoči tome u prilog – naglašava Kovačević.
Industrija u minusu
Gubitke zbog rasta crnog tržišta zbraja i duvanska industrija. Iz kompanije “British American Tobacco” poručuju da zbog svega toga nisu na gubitku samo kompanije iz duvanske industrije već i država.
– U proteklih nekoliko godina duvanska industrija je izgubila više od polovine prihoda, a BiH svake godine izgubi skoro milijardu maraka zbog prodaje ilegalnih duvanskih proizvoda, što znači manje novca za sve javne potrebe – naveli su u kompaniji “British American Tobacco”.
Naglašavaju da samo sinhronizovane aktivnosti svih nadležnih institucija i agencija u borbi protiv crnog tržišta te korekcija akcizne politike mogu dati značajan rezultat i oporaviti tržište. To bi spriječilo dodatni pad, kako duvanskog tržišta, tako i maloprodaje i ostalih segmenata privrede koji učestvuju u lancu obezbjeđenja duvanskim proizvodima.
– Evidentno je do čega je dovelo podizanje akcize u proteklim godinama. Građani jednostavno nisu bili u mogućnosti pratiti previsok rast cijena, te su prelazili na lako dostupne nelegalne cigarete. Ovakva situacija je izuzetno pogodovala bujanju crnog tržišta, koje je premašilo 50 odsto ukupnog tržišta – ističu u ovoj kompaniji.
Navode da su aktivnosti UIO o pitanju borbe protiv crnog tržišta nesporne, kao i aktivnosti Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Granične službe BiH i policije, ali upozoravaju da samo odluka BiH o smanjenju akciza na cigarete može dovesti do smanjenog interesa građana za proizvode sa crnog tržišta.
Da su podaci o obimu crnog tržišta u BiH alarmantni, saglasna je i menadžer za korporativne poslove i komunikacije za tržišta BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore u kompaniji “Japan Tobacco International” Zinaida Babović koja kaže da BiH u cijeloj regiji pa i šire prednjači po obimu crnog tržišta duvana.
– Za sve učesnike u legalnoj proizvodnji i prodaji duvana i cigareta ovo je ogroman problem. I ne samo za nas već i za sve ostale. Direktna posljedica je pad javnih prihoda – rekla je Babovićeva i naglasila da se nije lako nositi sa ovim problemima, ali da kompanije iz duvanske industrije nastoje da ukažu na uzroke koji su doveli do svega ovoga.
Naglasila je da je akcizni okvir neprilagođen kupovnoj moći potrošača.
– Kada je riječ o akciznom opterećenju, BiH se vodila limitom koji važi za članice EU, iz nekog razloga se žurilo i to je dostignuto još u 2019. godini, tako da akcizno opterećenje na neke brendove iznosi i više od 90 odsto od cijene cigareta. Sve to dovelo je do bujanja crnog tržišta. Građani veoma teško mogu da priušte cigarete iz legalne prodaje i okreću se alternativnim proizvodima koji su im dostupni – rekla je Babovićeva.
Podsjeća da je samo u dvije akcije početkom ove godine zaplijenjeno 480.000 ilegalnih kutija cigareta, što potvrđuje da je ovo veoma unosan ilegalan biznis.
– Svi gubimo, jedino oni koji švercuju duvan i cigarete zarađuju milione. Mi koji legalno poslujemo nalazimo se u ogromnom problemu. Nastojimo da apelujemo na nadležne da riješe ovaj problem, a jedina dva pravca za to su efikasno suzbijanje šverca sveobuhvatnim akcijama na svim nivoima da problem bude sasječen u korijenu, te da se prilikom kreiranja akciza uzme u obzir kupovna moć stanovništva i da se trenutna akcizna politika revidira – podvukla je Babovićeva.
Neispunjena očekivanja
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac ističe da je povećanje zapljena duvana i duvanskih proizvoda dobar indikator rada UIO i drugih kontrolnih organa, ali istovremeno i indikator veoma razvijenog crnog tržišta.
– Stvara se nelojalna konkurencija u smislu proizvodnje i distribucije duvana i duvanskih proizvoda, a potom se postavlja i pitanje zdravstvene ispravnosti proizvoda na crnom tržištu, tako da je šteta višestruka – rekao je Grabovac.
Saglasan je da je povećanje akciza dobrim dijelom uticalo na kretanja na tržištu i dodaje da je razlika u cijeni cigareta na legalnom i ilegalnom tržištu prevelika. Grabovac ističe da neke projekcije pokazuju da, ukoliko bi se samo trećina ukupnog ilegalnog tržišta uspjela vratiti u legalne tokove, obezbijedili bi izgubljene prihode iz 2020. godine.
– Usklađivanjem visine akciza željelo se postići smanjenje broja pušača, međutim, iako je određen broj građana prestao da konzumira duvan i duvanske proizvode, broj pušača nije smanjen kako je to zamišljeno, samo je došlo do prelijevanja na ilegalno tržište – upozorio je Grabovac.
Nacionalni koordinator za kontrolu duvana RS Darko Marković rekao je da je poskupljenje cigareta najbolji način da se broj pušača smanjuje.
– Gdje god su cigarete jeftinije, broj pušača je veći, primjera radi Indonezija, Kambodža, Filipini, i tamo je najviše pušača. Naša zemlja je na dobrom putu da se broj pušača smanji. U proteklih 15 godina sa 45 odsto broj pušača pao je na 31 odsto u Srpskoj. Međutim, kada dolazi do rasta cijena cigareta, normalno je da pušači traže alternativu kako da dođu do cigareta i tada cvjeta crno tržište – rekao je Marković.
Razlika u cijeni je, dodao je, plodno tlo za rast crnog tržišta.
– Pretpostavlja se da veoma jeftine cigarete na naše tržište stižu iz privatnih fabrika iz Albanije, a kakav je kvalitet tog duvana niko ne zna. Zbog toga su veoma važne akcije za suzbijanje crnog tržišta, jer ne samo da se na taj način suzbijaju finansijske malverzacije već se na taj način čuva i zdravlje pušača. U cigareti proizvedenoj u legalnoj fabrici bar znamo šta se nalazi, u ovima iz ilegale niko ne zna šta ima – upozorava Marković.
Akciza
Podaci UIO jasno pokazuju da je šverc duvana i duvanskih proizvoda i te kako unosan ilegalan biznis jer, primjera radi, ukoliko je cijena cigareta u BiH pet maraka, obaveze prema BiH iznose 4,47 KM (2,10 KM je proporcionalna akciza, 1,65 KM fiksna akciza i 0,72 KM je PDV). Imajući u vidu činjenicu da oni koji trguju na crnom tržištu državi ne plaćaju ni fening, računica je jasna, njihove zarade su milionske.
(Glas Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com