Logopedske, odnosno govorno-jezičke poteškoće, i gojaznost najčešći su problemi s kojima se susreću mališani koji će od septembra sjesti u školske klupe, a koji su uočeni tokom sistematskih pregleda djece prije upisa u prvi razred osnovne škole.
Šta su pokazali sistematski pregledi u Banjaluci?
Iz Doma zdravlja u Banjaluci za “Nezavisne novine” ističu da su pregledali ukupno 737 budućih prvačića.
“Kod pregledane djece najčešće su uočeni govorno-jezičke poteškoće, povećana tjelesna masa i gojaznost, smetnje s vidom te loše držanje. Ovi nalazi potvrđuju značaj preventivnih pregleda, jer oni omogućavaju pravovremenu intervenciju i podršku”, kažu oni.
Kako dodaju, posebno se ističe važnost usvajanja zdravih životnih navika od najranijeg uzrasta.
“To podrazumijeva pravilnu i raznovrsnu ishranu, svakodnevnu fizičku aktivnost prilagođenu uzrastu, dovoljno sna, kao i ograničavanje vremena koje djeca provode pred ekranima, uz pažljiv odabir sadržaja. Navedene mjere igraju presudnu ulogu u očuvanju fizičkog, govornog i psihičkog razvoja djeteta”, objašnjavaju iz banjalučkog Doma zdravlja.
Zašto su govorno-jezičke poteškoće sve češće kod djece?
Da su logopedski problemi najčešći i kod mališana u Semberiji, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila je doktorica Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.
“Osnovni problemi koji se sve češće pojavljuju iz godine u godinu su logopedski problemi. Imamo mnogo djece koja su ili već uključena ili tek treba da se uključe u logopedski tretman. To je trenutno najveći problem. Fizički su djeca zdrava. Možda su malo gojaznija u odnosu na prije desetak godina, ali osnovno je što imaju logopedske probleme i većina njih zahtijeva neki logopedski tretman”, ističe Paleksić Dokićeva.
Kako dodaje, u toku sistematskih pregleda, tamo gdje se pokazivala potreba, upućivali su mališane na pregled psihologa i defektologa, pa dalje i na logopedske tretmane.
Kako logopedi mogu pomoći prije polaska u školu?
Mira Cvijanović, magistar logopedije u Domu zdravlja u Doboju, ističe da je kroz ovu zdravstvenu ustanovu prošlo više od 350 budućih prvačića.
“Njih 86 odsto je dobilo preporuku ili za direktan tretman ili da se posavjetuju roditelji kako da one nove glasove, koje su djeca u međuvremenu dobila, učvrste u svakodnevni govor i komunikaciju. S druge strane, ono što je jako bitno kod sistematskog za upis u prvi razred osnovne škole je da logoped u tom trenutku na uzrastu od šest godina radi na prevenciji teškoća čitanja i pisanja i problema u učenju”, dodaje ona za “Nezavisne novine”.
Kako navodi, mnogo je značajnije osvrnuti se na sistematski pregled koji se obavlja na uzrastu od tri godine.
“Tada možemo govoriti o ranoj detekciji, ranoj intervenciji prilikom bilo kakvih razvojnih poteškoća pa samim tim i poteškoća što se tiče govora i komunikacije. Što se tiče ovog sistematskog pregleda, tu stavljamo akcenat na prevenciju teškoća čitanja i pisanja jer djeca pišu onako kao što govore”, ističe Cvijanovićeva za “Nezavisne novine”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com