Koraj, porepoznatljivo majevgičko selo po voćarskoj proizvodnji te crvenoj i mirisnoj jagodi. Na površini od deset dunuma jagode proizvodnju ovog voća nadgleda Omer Nurkić. Kvalitetom i rodom jagode je kaže više nego zadovoljan, kao problem ističe cijenu, koja naglašava ne pokriva troškove.
Jagoda je dok je rasla i stasavala dala od sebe najbolje. Pogodovali su joj agroekološki uslovi, a i pruženo je biljci sve što joj je bilo potrebno u važnim razvojnim fazama. Procjenjuju proizvođači u Koraju da će iz plastenika ove godine iznijeti više roda.
Na tržištu su problemi kaže Nurkić, tamo je pored uvozne jagode teško do konkurentnosti, što narušava harmoniju u domaćoj proizvodnji.
Emir Karasuljić jagodu na otvorenom gaji na oko pet dunuma zemlje.Neke sadnice su kaže domaćin u prvoj neke u drugoj godini roda. Ne žali se ni on na krupnoću ploda. Rani mrazevi ove godine obrali su dio roda, pa kako kaže neće biti kao prošlogodišnji. Emir je trenutno cijenom zadovoljan, ipak ukoliko bude padala, neće biti dobro.
Jagoda kažu uzgajivači ovog voća u Koraju, ne bi smjela imati nižu cijenu od tri ipo marke po kilogramu.
Osim jagode uzgaja Emir i šljivu. Kroz godine iskustva u poslu bilo je kaže i problema sa plasmanom, a ovo je u svakom smislu zbog globalne situacije neizvijesna godina.
Prošle godine izvozna cijena šljive na tržište Njemačke bila je oko 80 pfeninga po kilogramu, ukoliko ove godine ne bude bila bar marku i dvadeset nema računa raditi, kaže Emir.
U kompletnom agraru ove su godine troškovi znatno veći i u toj činjenici i leži teret proizvodnje koji na svojim plećima drže poljoprivrednici. Da je na proizvodnim poljima obavljena redukovana prihrana đubrivima već je vidljivo.
Sa pet dunuma pod jagodom može se do solidne račinice, priča Emir.
U voćarstvu, kao i u drugim sektorima poljoprivrede koji zahtijevaju u sezoni veći angažman radne snage, problem je doći do radnika.
Jagodu uzgaja i Mevludin Kahrimanović ali i proizvodi sadni materijal. Zadovoljan je kaže stanjem i rodom jagode u zasadu koji je podignut prošle godine u julu. Ovo podneblje je napominje inače samo po sebi pogodno za uzgoj kvalitetne jagode.
Od višedecenijske tradicije u proizvodnji jagode se uprkos iskušenjima, na koja nailaze tokom sezona oko plasmana, ne odustaje, cilj je kažu u Koraju i Čeliću proširiti proizvodnju.
Osim jagode u ovim krajevima žive i veoma uspješni proizvođači šljive, pa se na voćarstvo kao okosnicu održivosti imanja ali i daljeg razvoja oslanjaju mještani.
S obzirom da se ljudi ovog kraja imaju čime pohvaliti u Čelić se nakon 12 godina pauze vraća manifestacija “Dani jagodastog voća” koja će biti održana 20. i 21. maja.
Voće se danas proizvodi uglavnom za konzum, ipak nešto se plasira i preradi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com