Stabilizacijom vremenskih prilika intenzivnije će se krenuti u proljetnu sjetvu već početkom aprila. S obzirom da posla ima na pretek, jer nema njive u Semberiji koja će ostati neobrađena, sasvim je izvijesno da će se poklopiti sjetva kukuruza i soje. Kukuruz će dominirati u sjetvi jarih kultura, ipak procjene resornog ministarstva potvrđuju da značajnih pomaka ima kod proizvodnje industrijskog bilja, koje će zagospodariti na većoj površini u odnosu na lane.
Proizvodni plan skovali su i na najvećem poljoprivrednom dobru u Srpskoj. Na 566 hektara zemlje kojim gazduje PD “Semberija” biće zasijana merkantila soja, dok će sjemenskoj pripasti tridesetak hektara oranice.
Cijene komponenti ali i stočne hrane uhvatile su u drugoj godini pandemije trend rasta, pa se na velikim gazdinstvima, gdje su jak oslonac posla proizvodne farme, okreću proizvodnji žitarica pa i preradi u vlastitoj režiji. Kalkulacije su u tom smislu napravili i na PD Semberiji, pa će sojew biti i za potrebe njihovih farmi muznih grla, ali i za tržište.
Na farmama PD “Semberije” trenutno je na muži 320 krava. Zacrtan je i ambiciozan plan po pitanju broja muznih grla koji bi tokom ove godine trebalo da bude ispunjen.
Raspolažu na ovom poljoprivrednom dobu zavidnim skladišnim kapacitetom silosa, pa oni nemaju brige o lagerovanju i doradi žitarica nakon žetve.
Andrić soju uzgaja i na vlastitom imanju, a kao iskusan ratar kaže da tehnologija uzgoja ove uljarice nije zahtjevnija u odnosu na proizvodnju kukuruza i pšenice. Tretmani zaštite su nešto skuplji, ali je kada se saberu svi inputi u ovom poslu proizvodna cijena uzgoja i za dvadesetak odsto jeftinija od ulaganja koje zahtijeva kukuruz, što daje prostora da se soja sve više uvodi na njive kao treći usjev, što je naročito dobro radi plodoreda.
Ipak da bi soja dominirala više na njivama širom Srpske potrebna je i jača podsticajna podrška. Prošle godine joj je pripalo 100 KM podsticaja po zasijanom hektaru. Međutim, treba uzeti u obzir i druge prednosti uzgoja soje, čijom se sjetvom godinu dana kasnije smanjuju ulaganja u zasnivanje proizvodnje druge kulture na njivama gdje je stasavala soja.
I ove će godine kao i prethodnih pod lupom nadležnih inspekcijskih organa biti parcele pod sojom, kako bi se spriječile zloupotrebe i sjetva genetski modifikovanih organizama koji na ovim prostorima nisu dozvoljeni. Biće vršene pojačane kontrole, pa se poljoprivrednicima savjetuje da sjemenski repromaterijal nabavljaju isključivo u registrovanim objektima, poljoprivrednim apotekama, jer jedino na taj način mogu biti sigurni u ispravnost sjemena. Ipak oni koji se ogluše o već dobro poznata pravila u ovom poslu i na čijim njivama bude utvrđeno da su sijali genetski modifikovanu soju, takvi će proizvođači biti isključeni iz sistema podsticaja na period od dvije godine. Proizvođači su stava da propise u ovom slučaju ne treba kršiti.
Podsjeća da su u stručnoj javnosti po ovom pitanju prisutni različiti stavovi.
Svaki podsticaj bi trebalo da motiviše poljoprivrednike da se prihvate određene proizvodnje za koju je strateškim dokumentima procijenjeno da je neophodno da se više širi ističe Andrić. Dodaje da je veliki značaj i podsticaja koji se dodjeljuju proizvođačima za kapitalne investicije, čime se do sada značajno zanovila poljoprivredna mehanizacija.
Pored soje i uljana repica stasava na njivama ovog dobra. Zasijana je jesenas, a trenutno je u dobroj kondiciji, dok prolazi faze rasta i razvoja.
Očekuju poljoprivrednici da će sunčanih desetak dana koje najavljuju prognostičari dovoljno isušiti zemljište kako bi se intenzivnije ušlo u proljetnu sjetvu
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com