S obzirom da je na većem području Semberije evidentna kiselost zemljišta na obradivim poljima, interesovanje poljoprivrednika za krečnjakom je iz godine u godinu sve veće. I ove godine Agrarni fond podržao je sa 95.000 KM ovu mjeru, pa je krečnjak na svoje njive dobilo 220 poljoprivrednih proizvođača.
Najbolje je krečnjak primjeniti na njivama kada ste u mogućnosti da uz njega na parcele izvezete i stajsko đubrivo, kažu stručnjaci. Inače na kiselim zemljištima kultura poput lucerke teško uspjeva, dok druge kulture daju znatno manje prinose.
Idealno je krečnjak primjeniti na njivama nakon žetve pšenice i toga se i drže semberski ratari. Tada krečnjak plitko zaoru, da bi na jesen obavili kvalitetnije duboko oranje. Na kvalitetnim zemljištima ova se mjera ne primjenjuje, a mjeri prethodi obavezna analiza zemljišta.
Razlika na zemlčjištima lošijeg kvaliteta gdje je krečnjak primjenjen u ovoj dobroj godini za pšenicu, primjetna je znatna razlika na prinosima, koji su bili bolji. Međutim ratare sada više brine period koji je ispred njih, prihrana pšenice, cijene đubriva i zasnivanje novog proizvodnog ciklusa na proljeće.
Ovih su dana semberskim poljoprivrednicima isplaćeni podsticaji preko Agrarnog fonda. Isplaćen je i kompletan iznos predviđenih sredstava premije za pšenicu.
Pozdravljaju semberski ratari to što neće biti smanjenja sredstava koja se izdvajaju za podsticaje sa republičkog nivoa u idućoj godini, pa će biti prostora da se i dalje nastavi zanavljati mehanizacija i objekti na farmama sredstvima koja se kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama usmjeravaju ka poljoprivbrednicima. Ipak dodaju da bi podsticaj za pšenicu trebalo da bude veći.
Kada smo imali 200 KM po hektaru i pet pfeninga po kilogramu, dolazili smo do cifre za podsticaje na pšenicu od 500 KM, kaže Radić i dodaje da iz ovog udruženja predlažu da taj podsticaj iduće godine bude 400 KM po jedinici površine.
Mnogi opterećeni problemima i visokim cijenama u proizvodnji na korak su da odustanu od posla.
Poljoprivrednici u Semberiji pozdravljaju dinamiku isplate podsticaja, koja je kako ocjenjuju i ove godine bila veoma dobra, sredstva na ime mjera stizala su kada je to poljoprivredi bilo najpotrebnije i time se sačuvala i održala domaća poljoprivredna proizvodnja.
U Semberiji najvećoj žitnici Srpske zalažu se da podsticaj za pšenicu u narednoj godini bude veći. Pšenica je kažu ove jeseni zasijana i na većoj površini, međutim u mnogim atarima zbog veoma visokih cijena sjemena i đubriva, nije zaorano deklarisano sjeme.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com