Američki diplomata Luis Dž. Krišok ostao je u fotelji visokog predstavnika dosta duže od prvobitne najave, a BiH je, s druge strane, po prvi put, nakon gotovo 30 godina provela ljeto bez šefa OHR-a u punom smislu te riječi.
OHR je sastavni dio BiH gotovo od formiranja njenih temelja u Dejtonu tog 21. novembra 1995. godine. U tom veoma značajnom mirovnom sporazumu je definisana i uloga visokog predstavnika, ali kako je i sam Dejton mijenjan, najčešće silom stranaca, tako je mijenjana i BiH u kojoj danas gotovo da nema polja na kojima nisu intervenisale te evropske diplomate.
O tome svjedoči i više od 900 odluka koje su nametnuli tokom posljednjih 30 ljeta, a ozbiljnije polemike o visokom predstavniku su otvorene u maju nakon što je njemački diplomata Kristijan Šmit, koji od dolaska u OHR 2021. nije imao podršku Srpske jer nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom, podnio ostavku.
S tom odlukom se “poklopila” i sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) na kojoj je potvrđen zaokret i novi pogled Vašingtona na Kancelariju visokog predstavnika (OHR).
Šmit je zvanično, pod pritiskom Vašingtona, svoju misiju u BiH završio krajem juna, a početkom tog mjeseca propalo je prvo zasjedanje takozvanog Savjeta za primjenu mira (PIK) u Sarajevu jer predstavnici zemalja članica nisu postigli kompromis o tome koji novi diplomata treba da zauzme vruću fotelju visokog predstavnika u BiH.
Nakon toga, u najavljenom roku, održane su još dvije sjednice PIK-a, ali su i one završene na isti način, nakon čega su ojačane tvrdnje i političara i analitičara da sve to vodi ka konačnom zatvaranju OHR-a.
Posljednji sastanak 14. jula članovi PIK-a su ekspresno završili u Sarajevu, uz opasku da nastavljaju razgovore, ali ne precizirajući ni novi datum sjednice.
Krišok ostao u „vrućoj fotelji“
Nepostizanje kompromisa ostavilo je do daljeg američkog diplomatu Luisa Dž. Krišoka u mandatu takozvanog vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji je taj posao preuzeo 1. jula sa pozicije zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt nakon odlaska Šmita.
Krišok je, naime, prvi diplomata koji je postavljen na čelo OHR-a u svojstvu vršioca dužnosti visokog predstavnika i prvi Amerikanac na tom mjestu, a to je posljedica različitih stavova Vašingtona i Brisela o protektoratu u BiH.
Ta funkcija je i “izmišljena” krajem juna, kako je pojašnjeno, prelazno rješenje, prvo u trajanju od 14 dana, do postizanja dogovora između moćnika o budućem šefu OHR-a, ali nakon što je poslije dvije junske sjednice propala i treća u julu, a do danas nema druge odluke, sve su glasnije ocjene da Krišok ostaje u tom svojstvu do daljeg.
– Posle raznih najava da će do tog i toga dana biti stvar rešena, a i dalje nije, govori o dubokom raskolu između Vašingtona, Brisela i drugih evropskih prestonica o visokom predstavniku – izjavio je za “Glas Srpske” politikolog Aleksandar Pavić.
Vašington, podsjetio je, želi da se polako privede kraju ta Kancelarija, jer su Amerikanci još lani rekli da ne žele više da se bave izgradnjom nacije već da je cilj da prepuste narodima u BiH da sami odlučuju o svojoj sudbini. – Ali Evropljani to, ne da ne žele, nego žele da, ako je to i moguće, još više učvrste kontrolu u BiH i jednostavno žele visokog predstavnika koji će nastaviti da radi kao što su radili Šmit, Valentin Incko. Kada bi to moglo da prođe imenovali bi novog Pedija Ešdauna – istakao je Pavić.
Dodao je da je ta razlika u koncepciji velika.
– Nijedna strana neće da odstupi od svog stava, kompromisa nema na vidiku, a uz to Rusi su jasno rekli da oni neće priznati što prođe samo kroz PIK, već da to mora da prođe kroz Savet bezbednosti. A s druge strane, na toj adresi ništa više ne može da prođe što se tiče i okončanja mandata OHR-a jer ćemo, s jedne strane imati Veliku Britaniju i Francusku koje će biti protiv, a s druge Rusiju i Kinu koje su za okončanje misije te Kancelarije. Tu je i Vašington čiji je stav bliži njima nego onom evropskom. Sve se to održava na terenu i ako ništa drugo svi smo malo odahnuli, barem što se tiče Srpske jer nema tutora, nema Šmita, Incka iako su ostale posledice njihovog delovanja i i dalje utiču na svakodnevni život te mogu da donesu probleme – kaže Pavić.
Nepredlaganje visokog predstavnika potvrdilo je, prema ranijim ocjenama, rascjep u međunarodnoj zajednici u pogledu na OHR s obzirom na to da niko od do sada predloženih kandidata nije donio potrebnu podršku.
Kandidati
Još uoči sjednice PIK-a početkom juna otkriveno je da je Antonio Zanardi Landija, italijanski diplomata, favorit SAD, dok je Rene Trokaz, koga je predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije, kandidat EU, ali odluke nije bilo.
U međuvremenu su se pojavila još neka imena, a najzvučnije je ono danskog diplomate Petera Sorensen koji je svojevremeno bio šef Delegacije EU u BiH.
Ipak, kako su u julu prenijeli federalni mediji, Sorensen nije zvanično ni predložen, a nije postignut ni dogovor o odranije poznatim kandidatima Landiju i Trokazu. To, prema istim navodima, znači da zemlje EU u narednim danima nastavljaju s traženjem trećeg, potpuno novog prijedloga za visokog predstavnika u BiH, koji bi podržale i SAD.
S druge strane, iz evropskih institucija je ranije poručeno da se nadaju da će postići dogovor o trećem kandidatu, da bi to ime moglo biti zvanično delegirano. Eventualni dogovor će odrediti i datum nove sjednice PIK-a, a Krišok do tada ostaje vršilac dužnosti visokog predstavnika. Krišok je, naime, istakao ranije da su mu na raspologanju sve ingerencije, pa i sporna takozvana bonska ovlašćenja koja su njegovi prethodnici koristili kako bi nametali zakone i smjenjivali izabrane funkcionere u BiH.
Dosadašnji visoki predstavnici
- Karl Bilt (1995 – 1997) Švedska
- Karlos Vestendorp (1997 – 1999) Španija
- Volfgang Petrič (1999 – 2002) Austrija
- Pedi Ešdaun (2002 – 2006) Ujedinjeno Kraljevstvo
- Kristijan Švarc-Šiling (2006 – 2007) Njemačka
- Miroslav Lajčak (2007 – 2009) Slovačka
- Valentin Incko (2009 – 2021) Austrija
- * Kristijan Šmit (Njemačka) bez rezolucije SB UN, od 2021. do juna 2026.
Poruka iz Srpske
Iz Srpske odavno poručuju da sve konce u vezi sa OHR-om i imenovanjem šefa te Kancelarije drži upravo SB UN. Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić je nedavno kazao da je odlučnost Srpske dovela do toga da se niko ne zalijeće na stolicu visokog predstavnika i da je Srpska stvorila geopolitičke uspjehe u Moskvi, Vašingtonu, Pekingu i u dijelu evropskih zemalja.
– Nije lako sjesti u tu stolicu u vrijeme novog geopolitičkog reseta svijeta gdje su se Srbi dobro uklopili i gdje imaju spoljnopolitičke alate – rekao je Stevandić, dodajući da je Srpska došla u poziciju da se sa njom razgovara i da se i ona pita.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com