Topli aprilski dani okupani suncem ozvaničili su u Semberiji intenzivnije obavljenje proljećnih radova na otvorenom. Traktori i priključne mašine na visini zadatka, dok jedni prihranjuju pšenicu, drugi pripremaju oranice za sjetvu, a treći već zaoravaju hibride kukuruza.
Ovo je glavni posao u proljećnom dijelu sezone, pa je dinamika radova više nego dobra kako bi sjetva bila obavljena u optimalnom roku.
Boško će na svom imanju proizvodnju kukurza postaviti na desetak hektara, dok pšenica u njegovim atarima stasava na oko 50 hektara zemlje. Pšenice su u šarolikom stanju u zavisnosti od kvaliteta zemlje i nivoa primjenjene agrotehnike. Sjetvu je na svom gazdinstvu počeo i Živko Marković, kukuruz će kaže zasijati na petnaestak hektara.
I april je vremenski kolebljiv, uz red sunca, pa zatim kiše, pa se ovih dana radilo punom parom širom semberske ravnice.
Tako se uz sjetvu kukurza moraju sustići i kalendarski rokovi kako bi se usjevu pšenice pružilo ono što mu je potrebno a da bi se na vrijeme zaštitio od napada bolsti, štetočina i korova.
U zavisnosti od proizvodnih rezultata koje su sticali iskustvom, a vođeni i uticajem klimatskih promjena na poljoprivredu opredjeljuju se ratari koji će hibrid kukuruza zauzeti najveće površine u proljećnoj sjetvi. Prošlogodišnja suša mnoge je opomenula, pa uglavnom sada zaoravaju sjeme ranije fao grupe zrenja.
Sve noviji traktori i priključne mašine koji se posljednjih godina mogu češće vidjeti na njivama poboljšali su učinak radova, pa semberski ratari brže i završavaju poslove u atarima. Veća im je briga to što u sjetvu treba uložiti više novca, a mogućnosti za ulaganja i nisu povoljne pa su bili prinuđeni da redukuju primjenu đubriva.
Nadaju se da će im ovih dana biti isplaćeni obećani podsticaji od 400 KM po hektaru zasijane pšenice. Taj bi prihod kažu dobro došao, kako bi se dijelom pokrili nagomilani troškovi koji su do izražaja došli naročito ovog proljeća.
Sjetva kukuruza uvijek je zahtijevala veća ulaganja u odnosu na pšenicu, ipak ove godine posao daleko skuplji. Cijene sjemena ostale su na prošlogodišnjem nivou, ali je mineralno đubrivo enormno skuplje, što je i uticalo i na ukupan saldo troškova. Manja je u proljećnoj sjetvi potrošnja goriva jer traktori više troše u momentu pripremanja oranica za sjetvu. Ipak, ove godine problem i veća cijena goriva.
Ovo su samo neki od razloga ističe Radić, zbog kojih bi i podsticaj trebalo da bude uplaćen na račune ratara ranije.
Nakon što obave sjetvu kukuruza nije posao gotov na njivama. Treba misliti i o tretmanima protiv korova, koji ukoliko se ne obave kako je propisano mogu narušiti stanje u vrijeme klijanja i nicanja biljke.
Posijati se mora jasni su u stavu semberski ratari. Nezahvalno je kažu ipak prognozirati kakve će ih cijene nakon znatnih ulaganja dočekati na tržištu jer je i tržište žitarica promjenljivo, a vođeni iskustvom iz ranijih godina pribojavaju se da će otkupljivači ponuditi nižu cijenu od realne za proizvedeno pšenično i kukuruzno zrno.
U proizvodnju su uložili mnogo i jasno je da domaći proizvođači nisu spremni svoj proizvod dati u bescijenje.
Živko kukuruz sa njiva skida u zrnu, proizvodnja je 95 odsto tržišno orjentisana. Nada se da će vremenske prilike nakon obavljene sjetve pogodovati klijanju i nicanju zaoranog sjemena za desetak do petnaest dana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com