Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je tokom današnje posjete Bijeljini da su uslovi za jesenju sjetvu dobri i da je ovaj posao već završen na više od 60 odsto oranica u Srpskoj.
“Očekujemo sjetvu ozimih usjeva na 62.000 hektara, od toga je 41.000 hektara pšenice, što je uobičajeno u našim uslovima. Iako imamo blagi pad kada je u pitanju sjetva pšenice od nekoliko procenata, rastu površine pod uljanom repicom i ukupna površina u jesenjoj sjetvi se ne umanjuje”, rekao je Pašalić.
On je istakao da su vremenski uslovi za sjetvu povoljni i da se na tržištu nalazi dosta repromaterijala, te da će sjetva biti nešto jeftinija nego prošle godine, s obzirom na to da su jeftiniji sjeme i đubrivo.
“Kada su u pitanju podsticaji, domaći proizvođači će za pšenicu imati 300 KM po hektaru, regresirani dizel 100 litara po hektaru i druge podsticajne mjere vezane za kapitalne investicije”, istakao je Pašalić.
Resorni ministar je pozvao poljoprivrednike da prijavljuju površine koje su posijali i naveo da je u funkciji sistem koji putem satelitskih snimaka prepoznaje površine na kojima se nalazi pšenice i one na kojima se ne nalazi, a koje su prijavljene.
“Tu nećemo praviti kompromise, svi koji prijave sjetvu pšenice na površinama gdje to nisu uradili biće isključeni iz podsticaja naredne dvije godine”, upozorio je Pašalić.
U razgovoru sa novinarima, on je naglasio da je Vlada Republike Srpske u slučaju tržišnih viškova reagovala kad god je bilo potrebe.
“Nemoguće je da ijedna vlada, i u mnogo moćnijim zemljama, potpuno eliminiše sve probleme koje je izazvala kovid pandemija, ali mi smo do 1. novembra otkupili 4.700 tovnih junadi, 10.000 tovnih svinja i 12.000 tona povrća i izdvojili za te namjene pet miliona maraka dodatnih sredstava iz Kompenzacionog fonda, ne iz agrarnog budžeta”, rekao je Pašalić.
On je dodao da uvijek ostaje pitanje zaštite domaće proizvodnje i uvođenja eventualnih taksi kada je riječ o uvozu poljoprivrednih proizvoda u trenutku kada i domaći proizvođači imaju višak tih istih poljoprivrednih proizvoda.
“Mislim da bi zaista u tom smislu trebali nešto konkretno da uradimo”, rekao je Pašalić.
