Ostojić: Ne zaboraviti 1.000 žrtava za slobodu koje je dala Bijeljina

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić rekao je da je Bijeljina tradicionalno obilježila Dan odbrane grada i istakao da je ovaj grad dao 1.000 žrtava za slobodu, za Republiku Srpsku, što nikada ne smije biti zaboravljeno.

Ostojić je naveo da je u toku proteklog rata na području Bijeljine formirano 18 ratnih jedinica koje su bile u sastavu Istočno-bosanskog korpusa.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova i ove jedinice, njihovi predstavnici, dali su ogroman doprinos za Republiku Srpsku, Bijeljina je dala 1.000 žrtava, najboljih svojih sinova za slobodu, za Srpsku, što nikada ne smijemo zaboraviti”, rekao je Ostojić novinarima u Bijeljini, gdje su danas obilježene 32 godine od odbrane grada od napada paravojnih muslimanskih formacija.

On je istakao da je 31. mart, Dan odbrane grada Bijeljina, jedan od važnijih događaja iz proteklog rata za cijelu Republiku Srpsku.

“Te nesretne godine prošlog vijeke peti put u tom istom vijeku donijele su vihor rata na područje na kojem je vijekovima živio srpski narod, počela je razgradnja zajedničke države u kojoj smo zajedno živjeli gotovo 50 godina”, rekao je Ostojić i naglasio da je i tada sve rađeno na štetu srpskog naroda.

On je podsjetio da su se ratna dešavanja sa područja Slovenije, Hrvatske približavala i stizala na teritoriju BiH.

“Još 1991. godine srpski narod je, uvidjevši da će, vjerovatno početi secesija BiH od SRJ, nakon što je formirana Skupština srpskog naroda u novembru 1991. godine, već 9. januara donijeli deklaraciju o proglašenju Republike Srpske, a u februaru i Ustav”, naveo je Ostojić.

On je podsjetio i na ubistvo srpskog svata 1. marta na Baščaršiji, te 26. mart u Sijekovcu kada su regularne jedinice Vojske Hrvatske prešle Savu.

“Zajedno sa muslimansko-hrvatskim paravojnim formacijama ubijeno je devet srpskih civila u Sijekovcu, tačnije napravljen je masakr, zapaljena srpska crkva i veliki broj srpskih kuća”, rekao je Ostojić i naveo da je već tada počeo egzodus srpskog naroda se regije Posavine.

Prema njegovim riječima, poučeni tim iskustvom, kao i onim šta se Srbima na ovom prostoru događalo, u Drugom i u Prvom svjetskom ratu, neminovno je bilo da se regija Bijeljine, Semberije i Majevice zadrži u okviru Republike Srpske.

“To je bilo ispravan potez koji je presudno uticao na tok Odbrambeno-otadžbinskog rata. Grad Bijeljina bio je strateško mjesto, spoj sa Srbijom bez koje srpski narod, jednostavno, nije mogao da opstane. Bijeljina je predstavljala žilu-kucavicu, omogućila je cjelovitost Republike Srpske, odnosno povezanost njenog istočnog i zapadnog dijela. Ujedno, to je bio i spoj sa Srbijom”, rekao je Ostojić.

On je istakao da je Bijeljina u toku Odbrambeno-otadžbinskog rata već 1992. godine pružila utočište Srbima izgnanim sa svojih ognjišta, prvenstveno iz Posavine, nakon “Tuzlanske kolone” i Srbima iz Tuzle, a 1995. godine velikom broju Srba iz Zapadne Krajine i Sarajevsko-romanijske regije.

“Danas se sjećamo, evociramo uspomene na te dane, njegujemo kulturu sjećanja koju prenosimo na mlađe generacije kako bismo sačuvali Republiku Srpsku, slobodu, mir, da nam se ovako nešto nikad više ne ponovi”, naglasio je Ostojić.

Dan odbrane grada u proteklom ratu danas su na trgu obilježili borci, policija, pripadnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka, brojni građani polaganjem cvijeća i vijenaca na spomenik poginulima u Odbramebeno-otadžbinskom ratu.

Po običaju, borci su nakon obilježavanja 31. marta na Trgu, obišli i Spomen-sobu.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *