Prema Anketi o radnoj snazi za 2019. godinu, u Bosni i Hercegovini 76 odsto nezaposlenih (oko 113.000) traži posao duže od godinu dana, čime spadaju u dugoročno nezaposlene, a što je manje u odnosu na godinu ranije za 6,3 procentna poena.
Ipak, Bosna i Hercegovina ima veću dugoročnu nezaposlenost u odnosu na najlošije rangiranu članicu EU, Grčku (67,9 odsto).
Kao jedan od najvećih problema dugoročne nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, kako se konstatuje u Informaciji o konkuretnosti BiH, koju je pripremila Direkcija za ekonomskom planiranje, može se istaći neadekvatna obrazovna struktura nezaposlenih.
Najveći broj nezaposlenih Bosna i Hercegovina bilježi u kategoriji srednja škola i specijalizacija (74,1 odsto). Najmanji broj nezaposlenih je u kategoriji viša, visoka škola, magisteriji, doktorati (12 odsto), što govori da veći stepen obrazovanja znači veću vjerovatnoću za pronalazak radnog mjesta.
Broj osoba koje stiču tercijarno obrazovanje važan je pokazatelj u ocjeni konkurentnosti radne snage. U Bosni i Hercegovini u 2018. godini je diplomiralo/završilo studije 14.220 osoba, što je za 2,5 odsto manje studenata u odnosu na 2017.
Bosna i Hercegovina, prema Izvještaju globalne konkurentnosti 2019, Svjetskog ekonomskog foruma, zauzima 82. poziciju kada je u pitanju stub 6, odnosno vještine. Osim toga što je Bosna i Hercegovina poboljšala svoju poziciju u odnosu na 2017. godinu (87.) i dalje je najlošije rangirana u odnosu na zemlje regiona.
Indikator vještina, kvalitet i kvantitet obrazovanja, po kojem je Bosna i Hercegovina najlošije rangirana (137. pozicija), odnosi se na vještine diplomiranih studenata potrebne preduzećima. Prema istim pokazateljima, Bosna i Hercegovina je ocijenjena ispod prosjeka EU 28.
Posmatrajući zemlje regiona, zaključak je da su ocjene Bosne i Hercegovine gotovo identične ocjenama Hrvatske i Sjeverne Makedonije, dok ostale zemlje regiona (Albanija, Crna Gora i Srbija) imaju ocjene slične prosjeku 28 zemalja EU.
