Od 1. juna sve folije koje se postavljaju na stakla automobila moraju imati naljepnicu s jedinstvenim serijskim brojem, a servis koji je ugradio foliju mora izdati potvrdu za ovu uslugu.
Do sada je bilo velikih nesporazuma u vezi zatamnjivanja stakala na kolima. Vozači su se žalili da policija u Srpskoj i Federaciji BiH različito tumači propise, pa dok na jednoj strani kontrolu prođu bez problema, na drugoj dobiju kaznu sa obrazloženjem da su previše zatamnili stakla.
Najnoviji propisi na nivou BiH trebalo bi, međutim, da otklone svaku neodumicu. Već četiri mjeseca na snazi je novi Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima.
Ograničenja
Prema tom pravilniku, prednja šajbna se ne smije uopšte zatamniti. Stakla u ravni vozača i suvozača mogu biti naknadno zatamnjena do 30 odsto, odnosno njihova ukupna providnost nakon postavljanja folije treba da bude najmanje 70 odsto. Za zadnja bočna stakla i zadnju šajbnu nema ograničenja prilikom naknadnog zatamnjivanja.
Đorđe Zubac, direktor specijalizovanog servisa za zatamnjivanje stakala u Banjaluci, objašnjava nam zbog čega uopšte njegovi klijenti traže ovu uslugu. Prednosti folija na staklima su brojne, nabraja on; zaštita od sunca i UV zračenja, a imaju i sigurnosnu funkciju ukoliko eventualno dođe do nesreće, jer sprečavaju rasipanje stakla i povredu putnika.
I on svjedoči da su vozači do sada nepravedno kažnjavani zbog zatamnjenih stakala.
– To što je policija kažnjavala, sve je bilo mimo zakona, jer nigdje u zakonu nije pisalo ništa direktno za folije, niti je Auto-moto savez, niti ijedan tehnički pregled imao instrument koji bi mjerio propusnost svjetlosti koja ulazi unutar kabine. U Srbiji, na primjer, zakon je donesen prije nekoliko godina i na tehničkom pregledu, u servisima, prislone određeni instrument na stakla i ako su zatamnjena više nego što je dozvoljeno, auto ne može proći. To kod nas nije bio slučaj – govori Zubac.
Žalbe
Tvrdi da su svi naši građani koji su se žalili na dobijenu kaznu za zatamnjena stakla dobili sudsku presudu u svoju korist.
– Samo što mnogi ljudi nisu htjeli da se izlažu tim stresovima, pa su plaćali 20 maraka kaznu na licu mjesta – govori Zubac i ističe da će od 1. juna i kod nas biti obavezan atest za folije za stakla.
Iz Auto-moto saveza RS pojasnili su da se zatamnjena stakla u ravni vozača, koja su fabrički tonirana, uklapaju u zakonski okvir do 30 odsto zatamnjenja.
Inženjer saobraćaja u AMS, Mićo Miljević, precizira da je pravilnikom propisano da nakon 1. juna homologovane folije moraju imati naljepnicu s jedinstvenim serijskim brojem, koja se postavlja u donjem uglu stakla, između folije i stakla, odnosno na staklo, i to prilikom ugradnje folija, pored homologacijske oznake stakla, tako da ne pokriva tu oznaku.
– Servis koji ugrađuje folije dužan je da vlasniku vozila izda pisanu potvrdu A4 formata o ugrađenoj foliji. Pored naziva servisa koji je izvršio postavljanje folije, datuma i vremena postavljanja, potvrda mora da sadrži: naziv proizvođača folije, vrstu folije, boju, propustljivost svjetlosti, stepen refleksije, serijsku oznaku postavljene naljepnice i izjavu servisa da su ispunjeni svi uslovi prema UN/ECE R43 – objašnjava Miljević.
Odokativne kazne
Prije nekoliko godina u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS sami su potvrdili da ne postoji zakon na osnovu kojeg policija može da kazni vozača automobila sa tamnim staklima.
– Netačno je da ova oblast nije regulisana zakonom, jer je obuhvaćena članom 203. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH – odgovaraju sada iz MUP.
Međutim, indirektno priznaju da policija ove kazne uočava “odokativno”, bez potrebnog aparata za mjerenje dozvoljene propusnosti svjetlosti.
– Prilikom kontrole saobraćaja na putevima u Srpskoj, policijski službenici ovu vrstu prekršaja uočavaju neposredno, bez upotrebe tehničkih uređaja, i na licu mjesta, putem prekršajnog naloga, izriču propisanu novčanu kaznu, a na osnovu člana 203. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH – rekli su iz MUP, dodajući da je propisana kazna za ovaj prekršaj 40 KM.
Pitali smo i koliko je kazni lane izdato zbog nepropisnog zatamnjivanja stakala, ali iz MUP poručuju da ne mogu dostaviti precizan broj prekršajnih naloga, jer je za sve nesipravne uređaje i opremu, osim onih za upravljanje, propisana ista sankcija i sve se kao takve vode pod istim brojem u Registru novčanih kazni i prekršajnih evidencija.
CIJENA
Ova odredba se, dodaje, odnosi na putničke automobile, dok ostala vozila, autobusi i vozila za obavljanje privredne djelatnosti, od 1. juna 2023. godine neće moći koristiti folije koje ne ispunjavaju propisane uslove.
Zatamnjivanje stakala na putničkim vozilima košta od 180 KM do 560 KM, zavisno od godina garancije.
U servisima za tehnički pregled, koje smo kontaktirali, nezvanično kažu da ih još niko nije obavijestio o atestu za folije od ovog juna, ali da imaju potreban aparat za mjerenje propusnosti svjetla.
(SrpskaInfo)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com