Veliko tržište Rusije izazovno je za proizvođače mlijeka u BiH i izvoz mlijeka na tamošnje tržište bio bi značajan za sve u lancu proizvodnje i prerade mlijeka, ali je neophodan dogovor na međudržavnom nivou između ove dvije zemlje, potvrdili su za “Nezavisne” proizvođači mlijeka.
U kompaniji “Mlijekoprodukt” su rekli da je tržište Rusije veoma izazovno za sve proizvođače iz BiH, te da svi oni sa dovoljno velikim kapacitetima svakako treba to da iskoriste.
“Mi raspolažemo potrebnim kapacitetima za izvoz mlijeka u Rusiju. Podržavamo napore Vlade RS o ponovnom pokretanju teme izvoza u Rusku Federaciju”, kazali su u ovoj kompaniji.
Dodali su dа “Mlijekoprodukt” svoje proizvode već plasira na okolna tržišta i tržište EU, te da izvoz čini preko 48 odsto poslovanja ove kompanije.
“Ulaskom na tako veliko tržište kao što je rusko dodatno bismo podigli poslovanje kako naše kompanije, tako i čitave ekonomije u BiH”, istakli su u “Mlijekoproduktu”.
Uredbe i zakoni Ruske Federacije jedni od najrigoroznijih
Uredbe i zakoni Ruske Federacije, prema njihovim riječima, jedni su od najrigoroznijih, a u mnogim segmentima zahtjevniji su od uredbi nekih zemalja EU.
Napominju da bi otvaranje ruskog tržišta bilo od velikog značaja za sve u lancu proizvodnje i prerade mlijeka, počevši od primarnih proizvođača, farmera, pa do svih koji se bave preradom mlijeka.
Adin Fakić, direktor kompanije “Milkos” iz Sarajeva, rekao je da je BiH relativno mali proizvođač mlijeka, te da je svako novo tržište značajno zbog nepostojanja sigurnosti za proizvođače da će svaki litar mlijeka biti otkupljen.
“Smatram da BiH ne koristi svoje kapacitete i potencijale. Prije svega ne koristimo potencijale naših odnosa sa Rusijom i Turskom. Uradili smo veliki iskorak i možemo slobodno reći da smo po tehničko-tehnološkoj i stručnoj opremi na nivou mljekara u EU”, rekao je Fakić.
Dodao je da je povratak na EU tržište trajao dugo, te da se BiH tamo nije vratila ni sa 10 odsto kapaciteta koje je izvozila prije nego što je Hrvatska ušla u EU.
“BiH ima ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom, a izvozi samo meso, ali i to je dokaz da se može uspjeti ukoliko postoji razumijevanje vlasti”, kazao je Fakić.
Dodao je da su ruski inspektori prije nekoliko godina obišli pojedine mljekare u BiH, među njima i “Milkos”, te da su utvrdili da tehničko-tehnološka opremljenost zadovoljava njihove kriterije.
“Propisi ruskih inspektora se znatno razlikuju od onih u EU, a njihov pristup kontroli je najsličniji onom koji je imala bivša Jugoslavija. Oni, za razliku od EU koja preferira princip samokontrole i vlastite odgovornosti za sve što radite, smatraju da su za to odgovornije nadležne institucije i veterinarske inspekcije”, objasnio je Fakić.
Bez dogovora na međudržavnom nivou nema ni izvoza
Istakao je da bez dogovora na međudržavnom nivou, te ostvarivanja saradnje i potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini nema ni izvoza na ovo tržište.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, ipak nije optimističan kad je riječ o izvozu u Rusiju, jer, kako kaže, ovo tržište je prilično daleko od BiH, što može predstavljati problem za prevoz mlijeka.
“Izvoz mlijeka u Rusiju je interesantan posebno za zemlju koja je mala kao BiH, ali pitanje je isplativosti izvoza mlijeka u Rusiju. Zašto kod nas nema mlijeka iz SAD – pa zato što je to daleko. Mlijeko je teško prevesti na tako veliku udaljenost, drugačije bi bilo da izvozimo proizvode na bazi mlijeka, kao što su sirevi”, rekao je Usorac.
Dodao je da u RS ima sve manje proizvođača mlijeka te da je trenutno aktivno manje od 4.000 farmera, a nekada ih je bilo više od 17.000.
“Velika je razlika premija za mlijeko u BiH. Na primjer, u RS je 25 feninga po litri, dok je u Unsko-sanskom kantonu 42 feninga. Različitim podsticajima, uslovima privređivanja i nedostatkom radne snage se vodi ka gašenju proizvodnje mlijeka”, kazao je Usorac.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, krajem prošlog mjeseca je održao sastanak sa Petrom Ivancovom, ambasadorom Rusije u BiH, i tom prilikom je bilo riječi i o izvozu proizvoda životinjskog porijekla, prije svega mesa i mlijeka iz BiH u Rusiju.
Košarac je tada rekao da podržava ponovni dolazak inspektora ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor u BiH, koji bi trebalo da na terenu izvrše pregled objekata i farmi u cilju odobravanja izvoza proizvoda životinjskog porijekla u Rusiju.
Zaključak sastanka je da je značajno što prije finalizovati i aktivirati niz bilateralnih dokumenata i memoranduma između dvije zemlje, s fokusom na one koji regulišu oblast slobodne trgovine, turizma, te zajedničkog nastupa na trećim tržištima.
(Nezavisne)