U bijeljinskoj filijali Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske svakodnevno se prijavi više od 500 lica koja su do sada pravo na zdravstveno osiguranje ostvarivala posredstvom Zavoda za zapošljavanje, rekla je Srni rukovodilac ove filijale Nada Milošević.
Ona kaže da se nakon izmjene zakona u ovoj oblasti očekuje da 20.000 lica sa evidencije nezaposlenih u Bijeljini i oko 26.000 u cijeloj regiji ostvari pravo na zdravstveno osiguranje po novim pravilima.
“Građani nemaju razloga za zabrinutost jer se ovjera zdravstvenih knjižica vrši do 29. februara, što je prelazni rok u kojem trebaju prikupiti dokumentaciju i riješiti svoj status”, istakla je Miloševićeva.
Šalteri filijale Fonda zdravstvenog osiguranja rade od 7.00 do 16.00 časova radnim danima, a sve informacije o načinu rješavanja statusa i potrebnoj dokumentaciji osiguranici mogu dobiti i od zaštitnika prava u ovoj filijali.
“Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, kao i Zakonom o posredovanju, zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, stvoreni su uslovi za razdvajanje sticanja statusa nezaposlenog lica od prava na zdravstveno osiguranje o trošku Republike Srpske”, navela je Miloševićeva.
Nezaposlenost više nije osnov za prijavu na osiguranje
Prema njenim riječima, suština izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju jeste da nezaposlenost više nije osnov za prijavu na osiguranje, kao što je to bio slučaj.
“Republika Srpska na neki način slijedi primjere zemalja iz okruženja, jer ni u jednoj drugoj zemlji u okruženju nezaposlena lica, izuzev onih koja primaju novčanu naknadu od Zavoda za zapošljavanje, ne ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu nezaposlenosti”, rekla je Miloševićeva.
Ona je dodala da su zakonom definisani osnovi za prijavu na zdravstveno osiguranje i da se prvi put daje mogućnost da to bude starosna dob, specifična bolest, lica bez prihoda i slično, ukoliko ne postoji nijedan drugi osnov za prijavu na osiguranje.
“Osim 17 osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje kao što su zaposlenost, zemljoradnici, penzioneri, korisnici socijalne pomoći, vjerski službenici, profesionalni sportisti, izbjegli i raseljeni, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, za građane koji nisu aktivni tražioci posla i koji su do sada po osnovu nezaposlenosti ostvarivali pravo na zdravstveno osiguranje, predviđeno je i 13 podosnova za prijavu na zdravstveno osiguranje”, naglasila je Miloševićeva.
U te podosnove spadaju djeca do 15 godina, školska djeca i studenti do kraja školovanja, najkasnije do 26. godine, žene u vezi sa planiranjem porodice, trudnice i porodilje do 12 mjeseci poslije porođaja, stariji od 65 godina, lica sa invaliditetom, lica u stanju mentalne retardacije i lica bez prihoda.
Među podosnovama za prijavu na zdravstveno osiguranje su i lica koja žive sa HIV infekcijom ili koja boluju od AIDS-a ili drugih zaraznih bolesti, lica koja boluju od malignih bolesti, hemofilije, šećernih bolesti, psihoze, epilepsije, multiple skleroze, cistične fibroze, reumatske groznice, lica u terminalnoj fazi hronične bubrežne insuficijencije.
Među njima su lica oboljela, odnosno povrijeđena lica kojima se pruža hitna medicinska pomoć, lica u vezi sa davanjem i primanje ljudskih organa, ćelija i tkiva, oboljeli od rijetkih bolesti koje utvrđuje Institut za javno zdravstvo i lica u stanju vigilne kome.
U zavisnosti na koji način će se prijaviti na zdravstveno osiguranje za svaki od ovih podosnova predviđena je i dokumentacija koju je potrebno dostaviti, a osiguranici te informacije dobijaju u filijali Fonda zdravstvenog osiguranja.
Imovina koju građani posjeduju ne smatra se prihodom
U Fondu ističu da, kada je riječ o nekretninama koje građani imaju na sebi, to se ni do sada nije gledalo kada su se lica prijavljivala na zdravstveno osiguranje, niti je to bila prepreka za prijavu.
“Imovina koju građani posjeduju ne smatra se prihodom, izuzev ako od nje ostvaruju profit i na takav način su registrovani, tako da pozivamo građane da se informišu u svim našim poslovnicama i kod naših zaštitnika prava, kako bi se spriječilo širenje dezinformacija”, navode iz Fonda.
Očekuje se da će na ovaj način biti spriječene i zloupotrebe sistema, jer je dosadašnja praksa pokazala da postoje mnogi koji ostvaruju prihode po raznim osnovama, formalno nezaposlena lica ili rade u inostranstvu, a ostvaruju prava, odnosno liječe se na teret svih onih osiguranika koji plaćaju doprinose u Republici Srpskoj.
“Suština je da će sva lica koja su bez prihoda i dalje imati zdravstveno osiguranje na teret Republike Srpske, kao i do sada, i u tom smislu jedina je promjena što će ovo pravo ostvarivati direktno u Fondu umjesto Zavoda za zapošljavanje”, ističu u Fondu zdravstvenog osiguranja.
S druge strane, lica koja su po raznim osnovama ostvarivala prihode, a nisu bila obavezno osigurana, imaju mogućnost da se lično uključe u obavezno zdravstveno osiguranje, a ne kao što je sada bio slučaj, da ovo pravo ostvaruju na teret društva.
Osim toga, u Fondu očekuju da ovim izmjenama dobiju jasniju sliku o strukturi osiguranih lica, jer su mnogi nezaposlenost koristili kao osnov za osiguranje, a da pri tome nisu aktivno tražili posao.
“Zakon ima i humaniji pristup prema osjetljivijim kategorijama društva kao što su trudnice, porodilje, stariji od 65 godina, oboljeli od malignnih i rijetkih bolesti, jer se daje mogućnost da po osnovu godina, posebnog društvenog statusa, te bolesti budu prijavljeni na osiguranje, što do sada nije bio slučaj”, ocijenili su u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske