Meso znatno skuplje, ali ni aktuelne cijene ne mogu namiriti troškove na farmama /VIDEO/

Nakon dužeg perioda niskih i nerentabilnih cijena, stanje na tržištu svinja u predpraznično vrijeme očekivano drugačije. Poskupjela su prasad po kilogramu žive vage, a poskupljenju mesa u mesnicama kumovali su znatno veći troškovi na proizvodnim farmama.

Jasno je da mjesec dana nešto visočijih cijena svinja na tržištu, ne može nadomjestiti gubitke i troškove u proizvodnji koji se na proizvodnim farmama nižu još od vremena pandemije virusa korona, kažu u Udruženju uzgajivača svinja Srpske.

Razlog poskupljenja žive vage prasadi i većih svinja je slaba ponuda na domaćem tržištu, te drastičan rast cijena stočne hrane. Zbog svega toga, neminovna su i poskupljenja svježe svinjetine ali i drugih vrsta mesa i u narednom periodu. U posljednjih desetak dana veća je i cijena pilećeg mesa.

Mnoge je iznenadilo i to da je na tržištu zabilježen i skok pilećeg mesa čija je cijena prije inflatornog udara i na ovaj sektor poljoprivrede bila gotovo najpovoljnija potrošačima na tržištu.

Potražnje na tržištu svinja ima, međutim s obzirom na aktuelnu cijenu za očekivati je da će i potražnja uhvatiti trend pada. S druge strane cijene mesa moraju pratiti cijene stočne hrane.  Visočije su i cijene junećeg mesa, ipak uvijek ni izb liza ne pokrivaju troškove ishrane junadi na farmama.

Iz proizvodnje žitarica na domaćem terenu ne mogu se zadovoljiti naše potrebe, pa smo u tom smislu najviše oslonjeni na uvoz. Ista je situacija i sa drugim komponentama koje se koriste u proizvodnji stočne hrane.

Postavlja se i pitanje kako u nezavidnim okolnostima održati farme, zabrinuti su svi u lancu od uzgajivača svinja i junadi do proizvođača mlijeka i živinara. Živinarstvo u BiH kao sektor je i izvozno orjentisano jer se određene količine pilećeg mesa izvoze i na okolna tržišta. Za sada piletine i konzumnih jaja iz domaće proizvodnje ima dovoljno na tržištu Bosne i Hercegovine, mada se u posljednjih godinu dana bilježi ozbiljan uvoz konzumnih jaja u BiH.

Svinjogojske farme već dugo vremena pritisnute problemima pretrpile su i pad u proizvodnim kapacitetima, ono što ih je do sada održavalo bile su interventne mjere Vlade Srpske i resornog ministarstva koje su u nekoliko navrata već usmjerene ka proizvođačima.

Prošle godine tokom avgusta i septembra bilo je mogućnosti da se u svinjarstvu dođe i do zarade, međutim ta dva mjeseca ne mogu održati proizvodnju tokom cijele godine jer više je bilo mjeseci u kojima su nizani gubici.

Prema podacima Spoljno trgovinske komore BiH iz vlastitte proizvodnje u sektoru proizvodnje mesa BiH zadovoljava 30 odsto svojih potreba, a uvozi 70 odsto.

Tovljenici sa domaćih farmi uglavnom završavaju u domaćoj preradi, dok se manje količine izvezu ka tržištu Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Ako ne bude rentabilnosti i zarade, proizvodnja se neće obnoviti. Može se raditi godinu ili dvije sa gubitkom ili biti na pozitivnoj nuli, već treću godinu nastaviti istim trendom bilo bi preveliko opterećenje koje je ekonomski neisplativo i u koje ne bi vrijedilo srljati, zaključuje Petrić i dodaje da će već krajem maja biti poznato kakva je zaista situacija po pitanju uzgoja svinja u Srpskoj.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.