Obruč inflacije u BiH polako popušta, ali ne i kriza u koju je zapala domaća privreda, jer su smanjene narudžbe iz inostranstva mnoga preduzeća satjerala uza zid, a na ruku im ne ide ni naslijeđena, slaba likvidnost iz prošle godine kada su uslovi poslovanja bili znatno povoljniji.
Prema najnovijim prognozama Centralne banke BiH, ukupna inflacija za ovu godinu je 7,7 odsto, a rast realnog BDP-a 1,6 odsto. Iz ove finansijske institucije navode da inflatorni pritisci slabe, ali da rast ekonomske aktivnosti u prvoj polovini godine nastavlja da usporava, prenosi “Glas Srpske“.
– Trenutna procjena ukupne inflacije za prvo polugodište iznosi 9,7, a za devet mjeseci 8,1 odsto. Temeljna inflacija dostigla je vrhunac početkom drugog kvartala, ali najznačajniji inflatorni pritisci u projekcijskom periodu dolaze iz domaće ekonomije – saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Dodaju da prva preliminarna procjena ukupne inflacije za treći kvartal trenutno iznosi 5,1, a za devet mjeseci 8,1 odsto.
U Centralnoj banci očekuju usporavanje rasta realnog BDP-a u prvom polugodištu ove godine, ali ne i recesiju.
– Preliminarna procjena rasta realnog BDP-a za prvo polugodište iznosi 1,1 odsto – navedeno je u saopštenju.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže da su prognoze o padu inflacije ohrabrujuće, ali da zabrinjava pad privredne aktivnosti.
– Ne mogu izdvojiti granu privrede koja je posebno ugrožena, ali kada posmatramo sve ukupno pad industrijske proizvodnje je prisutan i narudžbe su u prosjeku manje od pet do 20 odsto u zavisnosti od toga ko su ino-partneri naših preduzeća, odnosno koliko su ti kupci pogođeni globalnim kretanjima izazvanim rusko-ukrajinskim sukobom i energetskom krizom. U metalskom sektoru dio preduzeća ima posla da ne stižu sve završti, a drugi pad narudžbi i do 40 odsto. Slično je i u obućarskoj industriji – objašnjava Ćorić za “Glas” i dodaje da je njemačka privreda u zadnja dva kvartala imala negativne pokazatelje te da se to reflektovalo i na domaće kompanije koje posluju sa tom zemljom.
Kako će se pad fizičkog obima proizvodnje odraziti na inflatorna kretanja, Ćorić kaže da će umnogome zavisiti od cijena repromaterijala i lanaca snabdijevanja. On navodi da je privreda suočena i sa stalnim pritiskom rasta plata, dok cijene prema ino-kupcima ostaju iste.
– Poslovanje u ovoj godini je znatno teže u odnosu na prethodni period, jer smo uz sve navedene okolnosti koje nas pritišću naslijedili i tešku prošlu sezonu. Cilj je sačuvati vitalnost preduzeća i da iz ove krize izađu sa pristojnom likvidnošću – rekao je Ćorić i dodao da je svaka prognoza o toku i trajanju krize nezahvalna.
Kada privreda u Evropi krene da štuca, ekonomista Zoran Pavlović ističe da to automatski znači pad privredne aktivnosti u BiH, smanjenje potrebe za radnicima te kresanje prihoda.
– Odmah treba pojačati prisutnost naših kompanija na globalnim tržištima, odnosno da traže alternativne kupce, jer je to jedini izlaz i način da kompenzuju pad narudžbi. Otežavajuća okolnost je da je naša privreda usko specijalizovana i nema veliku fleksibilnost za preorijentaciju ka drugim kupcima – smatra Pavlović.
Umjereni rizici
U Centralnoj banci BiH kažu su da trenutno preovladavajući, umjereni rizici za brze procjene takvi da postoji vjerovatnoća korekcija procjene inflacije naviše u narednim periodima, a rasta realnog BDP-a naniže. Neizvjesnosti u vezi sa domaćim troškovima, prvenstveno cijenom rada te cijenama robe i usluga koje su tradicionalno subvencionisane, ali i šokovima na međunarodnim tržištima hrane i energenata, čine umjerenim rizik od korekcija brzih procjena inflacija naviše u budućnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com