Centralna izborna komisija (CIK) BiH i juče je nastavila da ažurira podatke o glasovima koje su na prijevremenim izborima osvojili kandidati za predsjednika Republike Srpske, a i na ovaj izborni ciklus svojevrsni pečat ostavili su brojevi iz centralnog biračkog spiska, koji, prema mnogim tumačenjima, moraju biti ozbiljnije prečešljani.
Prijevremene izbore za predsjednika Srpske je obilježila izuzetno niska izlaznost, za trećinu manja u odnosu na opšte izbore 2022. Analitičari i predstavnici političkih partija, od izbornog dana 23. novembra, razloge za to vide, između ostalog, u lošim vremenskim uslovima, činjenici da su izbori nametnuti zbog epiloga sudskog procesa protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske te propratnih odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH na osnovu kojih je utvrđeno da mu je, kao jedna od posljedica osuđujuće presude, prestao i mandat prvog čovjeka Srpske, piše “Glas Srpske“.
Ipak, pojedinci, poput bivšeg predsjednika CIK-a Branka Petrića, su opet otvorili dobro poznatu temu biračkih spiskova, navodeći da je i to jedan od razloga zbog kojih podatak o tom odzivu na prijevremene predsjedničke izbore možda i nije reprezentativan.
– Birački spisak je prenaduvan. Na njemu je četvrtina osoba koje tu ne treba da se nalaze iz raznih razloga. Potrebno je iščistiti centralni birački spisak na kojem je 1,26 miliona birača u Republici Srpskoj, a zapravo ih je jedva milion pa bi samim tim i procenat izlaznosti bio veći – pojasnio je Petrić u jednoj od prvih analiza podataka sa birališta.
Istorija problema
U centralni birački spisak su, naime, za prijevremene izbore bila upisana ukupno 1.264.364 birača s pravom glasa u Republici Srpskoj.
Ta evidencija je i ovaj put otvorila polemike o tome kako je moguće da opet postoji gotovo identičan broj stanovnika prema posljednjem popisu i onih iznad 18 godina koji imaju pravo glasa.
O centralnom biračkom spisku i ranijih godina vođene su diskusije te je pokušano da bude “iščišćen”. U jednom periodu se na njemu nalazilo više od 8.000 umrlih osoba koje su ostale u evidencijama kao birači sa pravom glasa.
Na taj dugogodišnji problem i mogućnosti zloupotrebe ukazivali su mnogi – od političara do predstavnika nevladinog sektora, a od činjenica nisu bježali ni u CIK-u, koji podatke dobijaju od entitetskih institucija.
O reviziji spiskova pričano je i poslije nekoliko proteklih izbora u BiH, bilo da je riječ o opštim ili onim na lokalnom nivou te je u vezi sa tim i tražena revizija i brisanje umrlih osoba s njih.
Do zaključenja ovog broja “Glasa Srpske” nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa nadležnima u CIK-u. Iz te institucije su, ranije, isticali da oni ne mogu i da nisu ni nadležni za brisanje ljudi sa centralnog biračkog spiska, već ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, FBiH i kantona i to na način da im prvo matične službe dostave podatke o osobama koje su umrle. Nakon toga podaci idu i u Agenciju za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, na osnovu čije evidencije se i utvrđuje spisak.
S druge strane upućeni ističu da nema zemlje u kojoj se na biračkom spisku ne nalaze preminuli, ali upozoravaju na manipulacije.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a, a danas predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, koja posmatra izborni proces u BiH, za “Glas” kaže da treba imati u vidu da sistem čine ljudi i da su zapravo oni krivci, a ne sistem, kako se to često etiketira.
– Svaki građanin BiH koji napuni 18 godina i izvadi ličnu kartu dolazi na centralni birački spisak. Sigurno je da on nije toliko ažuran, ali za to su odgovorne institucije koje bi trebalo da blagovremeno, u zakonskom roku, dostave promjene sa terena, odnosno podatke o umrlim osobama – istakao je Šehić.
Uvijek će, kaže, biti mrtvih na centralnom biračkom spisku, jer se može desiti da neko umre i na dan izbora.
– Ali tu je odgovornost članova biračkih odbora da ne zloupotrebljavaju tu činjenicu, odnosno da umjesto tih osoba glasaju i potpisuju umjesto njih. To je jedna od pojava, ali to nije najveći problem u ovdašnjem izbornom procesu. Dosta toga tu još treba čistiti da bi na kraju rezultati oslikali stvarnu volju građana birača – zaključio je Šehić, uz opasku da sve ovo pokazuje da ni popis stanovništva 2013. godine nije sproveden kako je trebalo.
Sa poređenjem procijenjenog broja stanovnika sa brojem onih koji imaju pravo glasa prema podacima CIK-a bavio se i demograf Stevo Pašalić.
– Ako pođemo od podatka da je procijenjeni broj stanovnika trenutno oko 3.400.000 prema podacima Agencije za statistiku BiH, onda bi biračko tijelo trebalo da se kreće od 80 do 82 odsto od ukupnog broja stanovnika, što bi bilo oko 2.788.000 birača. Međutim, to nije tako jer birački spiskovi nisu uređeni uprkos dugogodišnjim najavama da će to biti urađeno. Prosto, u biračke spiskove upisani su i oni koji objektivno nisu rezidentno stanovništvo, oni koji su izvan BiH i glasaju pod određenim uslovima. Koliko je takvih, to je velika nepoznanica – rekao je ranije “Glasu Srpske” Pašalić.
Tumačenja
I dok i podaci CIK-a BiH pokazuju da SNSD-ov kandidat Siniša Karan, koji je proglasio izbornu pobjedu, vodi u trci za predsjednika Srpske ispred SDS-ovog Blanka Blanuše, u opoziciji i dalje tvrde da stvarno stanje nije baš tako.
Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić poručio je juče da je totalno pogrešan pristup opozicije u vezi sa analizom rezultata izbora. Smatra da opozicija, umjesto uzimanja u obzir činjenica, više spinuje i potpaljuje vatru za neke eventualne sukobe.
– Prema njihovoj tzv. analizi, Banjaluka, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke opozicije, može imati 14.000 glasova prednosti Blanuše nad Karanom, Bijeljina može da ima 3.000 ili Teslić 2.000 glasova prednosti. Istovremeno, tvrde da Doboj, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke vlasti, ne može imati 9.000 glasova prednosti Karana nad Blanušom ili Zvornik sa 6.000, odnosno Laktaši sa 5.000 glasova prednosti – izjavio je Stanić.
On je podsjetio da na prethodnim lokalnim izborima opozicija u Laktašima uopšte nije imala kandidata za gradonačelnika, dok su im sada odjednom sporni rezultati izbora u tom gradu.
– To je taj balans velikih gradova i regija gdje su politike podijeljene, ali činjenice nesporne. Prema tome, rezultate treba prihvatiti i spremati organizacije i politike za sljedeće političke borbe – poručuje Stanić.
S druge strane, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem” i potpredsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” Igor Radojičić kazao je da predsjednički izbori moraju biti ponovljeni te da SDS mora da reaguje i ospori rezultate.
Na prijevremenim izborima je, prema ažuriranim podacima CIK-a tokom jučerašnjeg dana, izlaznost je bila 34,84 odsto, odnosno glasao je 440.486 birača.
Presjek biračkog spiska
Lokalni izbori 2024.
1.234.502 Republika Srpska
2.080.622 FBiH
Opšti izbori 2022.
1.259.322 Republika Srpska
2.109.344 FBiH
Lokalni izbori 2020.
1.235.482 Republika Srpska
2.061.893 FBiH
Opšti izbori 2018.
1.234.728 Republika Srpska
2.055.123 FBiH
Opšti izbori 2014.
1.222.266 Republika Srpska
2.013.826 FBiH
(Podaci ne uključuju birače
u Brčko distriktu sa pravom
glasa u Srpskoj i FBiH,
izvor statistike CIK-a)
Rezultati kandidata broj glasova postotak
Siniša Karan 217.6387 50,31
(SNSD)
Branko Blanuša 209.207 48,36
(SDS)
Dragan Đokanović 1.878 0,43
Savez za novu politiku)
Nikola Lazarević 1.590 0,37
(Ekološka partija)
Igor Gašević 1.284 0,30
(Nezavisni kandidat)
Slavko Dragičević 1.012 0,23
(Nezavisni kandidat)
Izvor CIK 25. 11. 2025
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com